Manja slova Veća slova RSS
MFA.GOV.ME mail
Diplomarius
Evidencija iseljenika

MVP

MARRI
CEI

MVPEI

PDV i Carina

>

Intervju ministra vanjskih poslova prof. dr Srđana Darmanovića za dnevni list „Pobjeda“

Intervju ministra vanjskih poslova prof. dr Srđana Darmanovića za dnevni list „Pobjeda“
Datum objave: 13.07.2019 14:15 | Autor: MVP

Ispis Štampaj stranicu


Unija se neće odreći politike proširenja

Crna Gora, kao članica NATO, nema rezervnu agendu. Vjerujemo da je perspektiva članstva u EU ključni pokretač reformi, garant stabilnosti, demokratije, daljeg ekonomskog razvoja i konkurentnosti našeg regiona. Zato učlanjenje u Evropsku uniju predstavlja za nas glavni spoljopolitički i strateški cilj kojem ne vidimo alternativu, kazao je, u intervjuu Pobjedi, Srđan Darmanović, ministar vanjskih poslova Crne Gore.

Darmanović je poručio da teško može zamisliti da će se EU odreći svoje najuspješnije politike – politike proširenja. Kazao je da zemlje kandidati moraju pokazati da su sposobne da svoja društva reformišu u skladu sa evropskim standardima, ali i EU mora da zna šta hoće i da to demonstrira jasnom politikom na Zapadnom Balkanu.

Pobjeda: Francuski predsjednik Emanuel Makron je nedavno konstatovao da sada nije trenutak da se govori o proširenju EUdržavama sa Zapadnog Balkana, jer ni same članice Unije ne mogu da se usaglase. Mnogi su tu izjavu protumačili trenutnim nezadovoljstvom francuskog predsjednika izborom čelnika EU, ali neminovno je to loša poruka za Zapadni Balkan. Da li je to i najava da će se definitivno odgoditi proces proširenja? 

Ministar Darmanović: Predsjednik Makron je ovu izjavu zaista dao u jednom specifičnom momentu, kada je izgledalo da su lideri EU, usljed sopstvenih neslaganja, dosta daleko od izbora nosilaca najviših dužnosti u Uniji. U tom smislu, sasvim je moguće da je izjava bila izraz određene rezignacije, ali i svojevrsni pritisak na partnere, kako bi se izbor čelnih ljudi EU ubrzao. S druge strane, francuski predsjednik je u više navrata, gotovo od početka mandata, izražavao svoje viđenje da je, nakon Brexita, neophodna reforma same Unije i da ona mora imati prioritet u odnosu na politiku proširenja. Samim tim, njegova izjava nije samo taktičke prirode, već odražava i određena šira uvjerenja. Samo se po sebi razumije da se stav Francuske mora uzeti sa dužnom pažnjom. Osim toga, još nekoliko zemalja članica EU nije daleko od ovakvog promišljanja stvari.

Da li kao posljedica ovakvog pristupa ili raznih drugih razloga, može se konstatovati da, do sada, u 2019g. nije bilo značajnijih rezultata u politici proširenja. Odluka o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom je odložena sa neizvjesnim ishodom; Crna Gora nije dobila zeleno svijetlo za otvaranje posljednjeg pregovaračkog poglavlja; Srbija je uspjela da otvori samo jedno poglavlje; kandidatski status BiH ostaje i dalje tema za raspravu; nema vizne liberalizacije za Kosovo, itd. S druge strane, imamo ohrabrujući rezultat evropskih izbora. Otprilike dvije trećine Evropskog parlamenta čine partije jasnog pro-evropskog usmjerenja, a ideja ujedinjene Evrope podrazumijeva i proširenje Unije na Zapadni Balkan. Vjerujemo da će ovo biti i pristup nove Evropske komisije. Pa, ipak, uvjerenja nijesu dovoljna. Isto kao što mi, zemlje kandidati, moramo u praksi pokazati da smo sposobni da svoja društva reformišemo u skladu sa evropskim standardima, tako i EU mora da zna šta hoće i da to demonstrira jasnom politikom na Zapadnom Balkanu. Ako bi u EU vis-a-vis politike proširenja prevladao drugačiji pristup od onoga formulisanog još od Soluna, pa do Strategije 2018, zemlje Zapadnog Balkana bi morale to da znaju i da se prema tome adekvatno postave.

Stvari, ipak, treba pogledati i u nešto širem kontekstu. Ovo nije prvi put da se Unija suočava sa dilemom - unutrašnje reforme ili proširenje. Novija istorija je pokazala da su, uprkos debatama na ovu temu, oba ova procesa uvijek tekla paralelno. Reforma Unije je bila konstantna, gotovo kao neprekinuti proces, isto kao što je konstantna bila i politika proširenja. Ovi se procesi nijesu međusobno sukobljavali i uslovljavali, tako da se npr. najveće proširenje, ono iz 2004g. dogodilo zapravo u jeku tadašnje debate o reformi EU. Vjerujemo, a to je stav i ubjedljive većine članica EU, da proces konsolidacije Unije i ovoga puta treba ići paralelno sa procesom proširenja. Činjenica da proširenje ostaje jedan od prioriteta u aktuelnom, 12-mjesečnom programu naredne dvije predsjedavajuće države-članice (Finska i Hrvatska) je svakako ohrabrujuća. 

Što se Crne Gore tiče, mi, kao članica NATO, nemamo rezervnu agendu.Vjerujemo da je perspektiva članstva u EU ključni pokretač reformi, garant stabilnosti, demokratije, daljeg ekonomskog razvoja i konkurentnosti našeg regiona.Zato učlanjenje u Evropsku uniju predstavlja za nas glavni spoljopolitički i strateški cilj kojem ne vidimo alternativu.Ovakvu opredijeljenost, dijele i naši građani, što je potvrđeno mnogim istraživanjima javnog mnjenja.

Ovdje, medjutim, nije riječ samo o nama. Eventualna nesposobnost ili nedostatak volje da efikasno implementira proširenje na Zapadni Balkan, područje sa samo oko 18 miliona stanovnika, imala bi nesumnjive posljedice i po samu EU. Ne vjerujem da će se tako nešto desiti, jer mi je zaista teško da zamislim da će se EU odreći svoje najuspješnije politike - politike proširenja. 

MVP
Pobjeda: Da ne postoji baš neki entuzijazam u pogledu proširenja pokazuje i činjenica da nije bilo uobičajenog sastanka međuvladine komisije u Briselu i da nije otvoreno posljednje pregovaračko poglavlje. Kako to komentarišete? 
  
Ministar Darmanović: Poglavlje 8 – Konkurencija, posljednje neotvoreno poglavlje, jedno je od najkompleksnijih jer obuhvata vrlo složenu materiju. Nemamo problem ukoliko države članice zahtjevaju više vremena da detaljno razmotre ovo pitanje. Crna Gora je u prethodnom periodu ispunila sva početna mjerila i postigla internu spremnost za otvaranje poglavlja 8, pa smo uvjereni da će proces otvaranja poglavlja biti kompletiran u najskorijoj budućnosti. Uostalom, dobili smo 22 tzv.zelena svijetla u preliminarnom procesu i vjerujemo da preostalih šest neće izostati tokom tekućeg semestra. 

Pobjeda: Kako izvjesni zastoj u procesu proširenja i posljednje poruke evropskih zvaničnika, poput ove Makronove, mogu uticati na vlasti, ali i građane, država Zapadnog Balkana? Zar upravo to ne ukazuje da ulazak u EU ne zavisi isključivo od njih i reformi koje sprovedu?

Ministar Darmanović: U tehničkom smislu, zastoj u procesu proširenja ne postoji. Zemlje koje pregovaraju za članstvo to i dalje čine, uz sprovođenje reformi i prilagođavanje evropskom pravnom poretku.U stvarnosti, stoje one činjenice o tome kako stvari izgledaju u 2019.godini kad je proširenje u pitanju. Oduvijek je bilo jasno da reformski procesi u zemljama kandidatima predstavljaju samu suštinu evropskih integracija, jer za krajnji cilj imaju dostizanje evropskih standarda u svim segmentima važnim za jedno društvo koje teži članstvu u visokom klubu kakav je EU.Ipak, evropske integracije nijesu samo i jedino pitanje ispunjavanja kriterijuma. Na kraju krajeva, dolazimo do političkih odluka. O proširenju EU ne odlučuju komisije eksperata na osnovu čvrstih naučno postavljenih standarda, nego političari - ministri vanjskih poslova, premijeri, predsjednici. A, tamo gdje odlučuju lideri zemalja, političke procjene i motivi dominiraju i u tome nema ništa sporno.

Više puta sam govorio da je proces pristupanja Evropskoj uniji dvosmjeran, odnosno da države kandidati moraju dosljedno ispunjavati svoje obaveze i dostizati visoko postavljene evropske standarde, ali isto tako je važno da postoji jasno definisana perspektiva politike proširenja. Politiku proširenja moramo posmatrati i iz ugla geopolitike, posebno imajući u vidu evidentan interes za naš region od strane drugih globalnih aktera, od kojih neki ne dijele vrijednosti savremenih liberalnih demokratija. U geopolitici nema vakuma, već globalni akteri popunjavaju slobodan i neodbranjen prostor, u skladu sa svojim nacionalnim interesima. Stoga, vjerujemo da bi i naši evropski prijatelji i partneri trebali da politiku proširenja posmatraju i izove perspektive. 

Npr. eventualni stvarni zastoj u politici proširenja direktno bi podrivao pro-evropske vlade u našem regionu.To bi vjerovatno podstaklo snaženje evroskeptičnih, etno-nacionalističkih i populističkih snaga, što, svakako, ne bidoprinosilo stabilnosti i daljoj demokratizaciji društava Zapadnog Balkana.Ne treba sumnjati da bi takav razvoj dogadjaja naši geopolitički konkurenti u regionu znali da iskoriste.

Pobjeda: Posljednji Izvještaj EK govori, između ostalog, da je naša država postigla „određeni napredak“, ali da fale bolji rezultati u vladavini prava, borbi protiv organizovanog kriminala i posebno korupcije na visokom nivou. Kako to komentarišete?

Ministar Darmanović: Posljednji izvještaj Evropske komisije, kao i svaki prethodni, pažljivo smo analizirali i koristimo ga kao smjernice za dalje unapređenje reformskog procesa. 

Crna Gora je u oblasti vladavine prava napravila iskorake, zaokružila svoj zakonodavni i institucionalni okvir i počela da ostvaruje konkretne rezultate. Broj podnijetih optužnih akata u borbi protiv organizivanog kriminala i korupcije je povećan, isto kao i broj naredbi datih za sprovođenje istraga.Samo u prethodnoj godini oduzeta je višemilionska imovinska korist stečena kriminalnim aktivnostima. Međutim, ovdje se radi ovrlo kompleksnim fenomenima, naročito kada se uzme njihova regionalna, evropska i šira povezanost. Uprkos tome, konstatovan je određeni napredak u pogledu saradnje pravosudnih organa, dok je posebno istaknuto unapređenje saradnje policije na međunarodnom planu. U tom kontekstu, kontinuirano ostvarujemo neophodne aktivnosti s ciljem dosljednog i pravovremenog predstavljanja bilansa ostvarenih rezultata u oblasti vladavine prava Evropskoj komisiji i državama članicama. 

Pobjeda: Da li je izbor Njemice Van der Lejen neki pokazatelj da će u Evropskoj komisiji i, uopšte u briselskoj birokratiji, prevagnuti snage koje se zalažu za ,,veću Evropu“? 
  
Ministar Darmanović: Izbor Ursule fon der Lejen, koja bi, ukoliko bude potvrđena od strane Evropskog parlamenta, bila prva žena na čelu Evropske komisije, interesantan je sa više aspekata. Npr., Njemačka bi, prvi put nakon 60 godina i izbora Valtera Halštajna, dobila mjesto predsjednika EK. Njeno imenovanje je snažno podržao i predsjednik Francuske Emanuel Makron. Ona je bliska saradnica njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je jedan od glavnih zagovornika politike proširenja na Zapadni Balkan. Podsjetiću da je upravo Merkel inicirala Berlinski proces sa ciljem podrške mirnoj i demokratskoj budućnosti Zapadnog Balkana, unapređenja regionalne saradnje i povezivanja i pružanja podsticaja na putu ka EU.

Kada je riječ o gospodji van der Lejen, nesporno je da je riječ o vrlo agilnoj i energičnoj osobi, izrazito evropske i evro-atlantske orijentacije, za koju vjerujemo da posjeduje hrabrost i odlučnost da se uhvati u koštac sa mnogobrojnim izazovima s kojima se Unija danas suočava.

Očekujem se da će novi sastav Evropske komisije nastaviti da se zalaže za, kako ste je nazvali, „veću Evropu“, kao i da će ostati na liniji politike proširenja kao pouzdanog garanta stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Ukoliko bude izabrana radujemo se saradnji sa Ursulom van der Lejen. Kao predvodnik procesa evropskih integracija u našem regionu, Crna Gora će svakako blisko sarađivati sa njom i njenim timom.

Pobjeda: Kako vidite budućnost EU, da li unutar Evrope ima državnika sa vizijom evropske perspektive, poput Angele Merkel?

Ministar Darmanović: Svako vrijeme donosi svoje lidere. Njihova snaga, dubina njihove vizije i sposobnost da se nose sa izazovima svoga vremena nijesu uvijek isti, niti jednakog kvaliteta. U ovoj našoj digitalnoj eri izgleda kao da prolazi vrijeme velikih lidera, ali to može biti i osjećaj nostalgije za “boljim vremenima”, koji ne mora uvijek biti realan. 

Što se EU tiče, rezultati nedavno održavnih izbora za Evropski parlament, na kojima su tradicionalno proevropske partije prevagnule i osvojile najveći broj mandata, jasan su pokazatelj da vizija ujedinjene Evrope, utemeljene na tradicionalnim vrijednostima i dalje ima čvrstu podršku građana EU. Ovo je posebno važno, imajući u vidu izazove - Bregzit i migrantsku krizu, koji su dali vjetar u leđa evroskepticima i populističkim partijama, i privremeno osnažili njihove pozicije. 

Nadam se da među evropskim poslanicima, čelnicima evropskih institucija, ali i država članica, neće u predstojećem periodu nedostajati liderstva, kako kad je u pitanju politika proširenja na Zapadni Balkan, tako i velika globalna pitanja u kojima današnja Evropa mora da traži svoje mjesto i poziciju između giganata svjetske politike i ekonomije.

Pobjeda: Koliko politička situacija u Crnoj Gori – uporno bojkotovanje dijaloga i odgađanje usvajanja preporuka OEBS-a, samim time i odgađanje izmjena izbornog zakonodavstva – utiče na percepciju Crne Gore u Briselu i uopšte u međunarodnoj zajednici? Što ako ne bude dogovora na relaciji vlast-opozicija i u narednu, izbornu godinu se uđe bez izmjena izbornog zakonodavstva?

Ministar Darmanović: Percepcija Crne Gore u Briselu i na drugim adresama kod naših partnera i saveznika je veoma pozitivna. Naravno, ni oni, kao ni mi, nijesu srećni zbog činjenice da izražene političke podjele i sukobi dovode do medjusobnog nepovjerenja glavnih političkih snaga u zemlji i da to uzrokuje blokadu u radu na izbornim reformama. Uprkos tome, naši partneri su veoma svjesni da vladajuća koalicija ulaže znatne napore kako bi se iznašlo zajedničko rješenje za ispunjavanje preporuka OEBS-a iz oblasti reforme izbornog zakonodavstva. Ovo je jasno konstatovanood strane generalnog sekretara OEBS-a Tomasa Gremingera prilikom njegove posjete Crnoj Gori u aprilu ove godine.

Takođe, ono što apsolutno znam iz kontakata i intenzivne komunikacije sa međunarodnim partnerima, ideja o tome da se o vlasti u zemlji ne odlučuje na izborima, nego na neki drugi način je apsolutno neprihvatljiva, dok je bojkot izbora vrlo nepopularan kako u Briselu, tako i u zemljama članicama.

U ovom momentu je teško prognozirati ishod dijaloga na relaciji vlast-opozicija, premda postoje određeni pomaci u njegovom uspostavljanju. Jedan dio opozicionih partija i nezavisnih poslanika pokazali su spremnost da sa vladajućom koalicijom rade na unaprjeđenju izbornog zakonodavstva u susret izborima 2020. U zajedničkom interesu je da se situacija što skorije riješi i stvori pogodno tle za održavanje narednih izbora.

Sa stanovišta Ustava situacija je jasna. Ne može biti odlaganja izbora, niti produženja mandata parlamenta i vlade preko oktobra 2020g. Produženje vladavine nakon ovoga roka bi bilo nelegalno i izbori se do tada moraju održati, bez obzira ko će ili neće na njima učestvovati. S druge strane, eventualni bojkot od strane opozicije otvorio bi pitanje legitimnosti izbora, pa bi vjerovatno brzo uslijedili neki novi, prijevremeni izbori. Ovakav začarani krug nije ni u čijem interesu, ili barem ne u interesu odgovornih političkih aktera, a prije ili kasnije, građani prepoznaju ko teži rešenjima, a ko podriva normalni politički proces i shodno tome nagrađuju ili kažnjavaju svoje predstavnike. 

Pobjeda: Kakvi su sada odnosi Crne Gore i Srbije, nakon dosta oštrih i neprimjerenih poruka srpskih zvaničnika upućenih crnogorskim državnicima zbog usvajanja predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti? Što možemo očekivati nakon usvajanja zakona s obzirom na poruke iz SPC da će „još odlučnije braniti svetinje“ i predstavnika vlasti u Beogradu koji i dalje kažu da to ,,neće tolerisati“?

Ministar Darmanović: Regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi, jačanje povjerenja i snaženje procesa povezivanja u Regionu je, pored članstva u NATO i EU, jedan od prioriteta naše spoljne politike. U tom smislu, veoma smo posvećeni kvalitetu sveukupnih bilateralnih odnosa sa Republikom Srbijom, kao i saradnji u procesu evropskih integracija. Razumljivo, pri tome obije zemlje imaju i svoje interese.

Crna Gora je otvoreno društvo, građanska, slobodna i sekularna država, u kojoj multietičnost i multireligoznost predstavljaju bogatstvo, a ne opterećenje.Ovakvi odnosi zahtijevaju i svoj zakonski izraz. Jedan od takvih zakona je i onaj o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Njegovo donošenje je u isključivoj nadležnosti Crne Gore.Vlada je pripremila nacrt Zakona konsultujući predstavnike svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori. Tekst Zakona upućen je na mišljenje provjerenom i kompetentnom partneru Crne Gore - Venecijanskoj komisiji koja je, od referenduma o nezavisnosti, preko Ustava iz 2007. pa do današnjeg dana, pružala nemjerljivu pomoć našoj zemlji u donošenju gotovo svih ključnih sistemskih zakona. Venecijanska komisija dala je veoma pozitivno mišljenje o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti, konstatujući da je predloženi zakonski tekst u skladu sa najvišim međunarodnim standardima iz ove oblast i da „donosi značajne pozitivne promjene postojećeg zastarjelog zakonodavstva“.

Venecijanska komisija je podržala i ključno opredjeljenje Vlade da ovim zakonom svakom građaninu Crne Gore bude garantovana sloboda da, po sopstvenoj savjesti, bude vjernik bilo koje vjeroispovijesti ili da to uopšte ne bude, afirmišući pri tome pravo države da zaštiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima i da obezbijedi da zakoni Crne Gore jednako važe za sve, na čitavoj teritoriji naše države. 

Jasno je da Zakon nije usmjeren ni protiv jedne vjerske zajednice, bez obzira da li joj je sjedište u Crnoj Gori ili van nje, već ima za cilj da normativno-pravno reguliše pitanje slobode vjeroispovijesti u našoj državi. Čini mi se da, nakon prvih dramatičnih reakcija, i SPC u Crnoj Gori polako shvata da neće biti nikakvog bezakonja i otimanja imovine i da o svemu treba raspravljati argumentima. Uostalom, Venecijanska komisija nikada ne bi dala pozitivno mišljenje o nekom zakonu koji bi bio u suprotnosti sa evropskim standardima.

Izjave nekih ministara u Vladi Republike Srbije ovim povodom bile su skandalozne i nikako nijesu na liniji dobrosusjedskih odnosa i ukupne saradnje naše dvije zemlje. Slično se može ocijeniti i neprimjerena, intenzivna negativna kampanja koja se, neopravdano i bez argumenata, u Srbiji vodi povodom pomenutog Predloga zakona. Reakcije Vlade Crne Gore, u odnosu na ovakve poruke bile su umjerene i na tragu naše posvećenosti dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj stabilnosti. Trudimo se da otvorena pitanja sa svim susjedima rješavamo otvorenim i kontinuiranim političkim dijalogom 

Pobjeda: Kako sada ocjenjujete odnose Podgorice i Moskve, s obzirom na to da, nakon presude na suđenju za pokuašaj terorizma 2016. godine nijesu uslijedile neke jače reakcije zvanične Rusije? Da li se može reći da ima naznaka ,,otopljavanja odnosa“ ili...

Ministar Darmanović: Moglo bi se reći da je zaustavljen trend pogoršavanja naših odnosa koji je kulminirao u vrijeme pokušaja državnog prevrata 2016. godine i tokom 2017g. u periodu našeg formalnog ulaska u NATO. Postoje i određeni simbolični znaci njihovog popravljanja tokom prethodne godine. Pozitivan signal u odnosima predstavlja dobra saradnja u oblastima turizma, aviosaobraćaja, razmjena studenata, ali i neki oblici saradnje u domenu obrazovanja i kulture. 

Razumije se, Crna Gora slijedi politiku NATO i EU u odnosima sa zvaničnom Moskvom, pogotovo kada je riječ o globalnim bezbjednosnim pitanjima, ali to čine i druge zemlje članice ili kandidati iz euro-atlantske zajednice, i ne vidimo da bi to trebalo da bude prepreka za unapređenje odnosa.