Manja slova Veća slova RSS
MFA.GOV.ME mail
Diplomarius
Evidencija iseljenika

MVP

MARRI
CEI

MVPEI

PDV i Carina

Razvoj odnosa Crne Gore i NATO - ključni datumi

HRONOLOGIJA ODNOSA CRNA GORA – NATO

Od Partnerstva za mir do članstva u Alijansi

2017.
28. aprila Skupština Crne Gore je donijela Zakon o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora i Protokola uz Sjevernoatlanstki ugovor o pristupanju Grčke i Turske.
25. maja delegacija Crne Gore na čelu sa predsjednikom Vlade Duškom Markovićem učestvovala je na sastanku šefova država i Vlada NATO-a, u Briselu.
5.  juna Crna Gora je, činom predaje instrumenata o ratifikaciji Sjevernoatlantskog ugovora Vladi SAD, koja je depozitar ovog ugovora, postala članica NATO-a.
7. juna crnogorska zastava svečano podignuta ispred novog sjedišta NATO-a.
2. avgusta u Podgorici održan Samit Američko-jadranske povelje (A5) na kom je, pored šefova država i Vlada zemalja članica, učestvovao i potpredsjednik SAD Majk Pens.

2016.
15. i 16. februara u Briselu su održani pristupni pregovori Crne Gore sa Alijansom tokom kojih je Crna Gora, u skladu sa principom solidarnosti koji važi u NATO, prihvatila obaveze koje proizilaze iz članstva.
• 24. marta potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić je uputio pismo generalnom sekretaru NATO-a u kojem potvrđuje političku spremnost Crne Gore da bude članica NATO-a i ispunjava obaveze koje proističu iz članstva.
19. maja u Briselu je potpisan Protokol o pristupanja od strane čanica NATO-a nakon čega je Crna Gora dobila pravo da učestvuje u radu tijela NATO-a, ali bez prava glasa.
8-9. jula Crna Gora je u svojstvu pozvane zemlje učestvovala na Samitu NATO-a u Varšavi.

2015.
• Nastavljena realizacija aktivnosti i posjeta predviđenih agendom intenziviranih i fokusiranih razgovora.
U aprilu 2015, predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović posjetio je sjedište NATO kada se sastao se sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom i obratio NAC-u.
• 13. maja 2015. Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić učestvovao je u Antaliji na ministarskom sastanku zemalja članica NATO-a sa operativnim partnerima koji učestvuju u misiji Odlučna podrška.
10-11. juna generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg boravio u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Susreo se sa Predsjednikom Vujanovićem, predsjednikom Skupštine Krivokapićem, predsjednikom Vlade Đukanovićem, ppv i mvpei Lukšićem, ppv Markovićem i ministrom odbrane Pejanović-Đurišić.
14-15. oktobra Sjeverno-atlantski savjet, predvođen generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, boravio je u prvoj posjeti Crnoj Gori. Posjeta Savjeta bila prilika za neposredno upoznavanje ambasadora država članica sa sprovedenim reformama u ključnim oblastima. GS Stoltenberg se susreo sa Predsjednikom F. Vujanovićem, predsjednikom Skupštine R. Krivokapićem, predsjednikom Vlade M. Đukanovićem, potpredsjednikom Vlade D. Markovićem, ppv i mvpei I. Lukšićem, ministrom odbrane M. Pejanović-Đurišić, dok su se NAC-u obratili ministar pravde Z. Pažin, nacionalni koordinator za NATO V. Garčević i predstavnici poslaničkih klubova.
25. novembra potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Igor Lukšić i ministarka odbrane Milica Pejanović-Đurišić učestvovali su na sastanku NAC-a povodom okončanja petog ciklusa MAP-a.
• 2. decembra ministri vanjskih poslova država članica su jednoglasno donijeli odluku o upućivanju poziva Crnoj Gori da postane naredna punopravna članica Alijanse. Upućivanje poziva predstavlja priznanje za sprovedene reforme i ostvareni napredak u ključnim oblastima, na šta je uticala i posvećenost Crne Gore vrijednostima Alijanse i doprinos međunarodnoj bezbjednosti i sigurnosti.

2014.
Marta 2014. predsjednik Vlade Milo Đukanović se sastao u Briselu sa generalnim sekretarom NATO Andersom Fogom Rasmusenom i gostovao na sjednici NAC-a.
• 21-22. maja 2014. na Dan nezavisnosti Crne Gore, generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen boravio je u posjeti Crnoj Gori.
• 25. juna 2014. na sastanku ministara vanjskih poslova NATO donijeta je odluka da se sa Crnom Gorom intenziviraju razgovori o njenom članstvu u NATO kako bi do kraja 2015. odlučilo o upućivanju poziva za članstvo.
• 4-5. septembra na samitu NATO, održanom u Velsu, potvrđena je odluka ministara vanjskih poslova NATO članica da se sa Crnom Goru započnu intenzivirani i fokusirani razgovori.
Članice su se obavezale da do kraja 2015. procijene napredak Crne Gore i donesu odluku da li da upute poziv za članstvo. Delegaciju Crne Gore na samitu je predvodio predsjednik Vlade M. Đukanović. Crna Gora je učestvovala je na sastancima sa aspirantima u formatu 28+4 i ISAF formatu.
Krajem oktobra Crnu Goru je posjetio Vojni komitet NATO, koji predstavlja najviše vojno tijelo pod nadzorom NAC-a.
19. novembra zvanično su otpočeli intenzivirani i fokusirani razgovora Crne Gore i NATO.

2013.
U prvom kvratalu 2013. imenovan je prvi nacionalni koordinator za NATO s ciljem kontinuirane komunikacije sa građanima po pitanju članstvo Crne Gore u NATO.
U martu 2013. predsjednik Vlade Milo Đukanović je posjetio sjedište NATO kada je gostovao na NAC-u i imao sastanak sa generalnim sekretarom Andersom Fogom Rasmusenom.
U aprilu 2013, potpredsjednik Vlade i mvpei Igor Lukšić je učestvovao na sastanku ministara vanjskih poslova NATO članica i partnerskih zemalja kontributora ISAF Misije (sastanak u istom formatu je održan i decembra 2013.).
U oktobru 2013. Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović boravio u Briselu kada je imao je sastanak sa generalnim sekretarom NATO Andersom Fogom Rasmusenom.

2012.
21. marta predsjednik Vlade Igor Lukšić boravio je u zvaničnoj posjeti Briselu i obratio se NAC-u.
21-22. maja predsjednik Vlade Igor Lukšić predvodio je delegaciju Crne Gore na Samitu NATO-a održanom u Čikagu, SAD. Crna Gora je u svojstvu države kontributora ISAF prisustvovala sastanku posvećenom Avganistanu, kao i sastanku ministara vanjskih poslova članica Alijanse i država aspiranata – 28+4 (CG, BiH, Makedonija i Gruzija). U Deklaraciji Samita je istaknut dobar napredak Crne Gore u procesu evroatlantskih integracija, kao i njen doprinos stabilnosti u regionu i šire, kroz učešće u ISAF misiji.
• 19. jula zamjenik generalnog sekretara NATO Aleksandar Veršbo posjetio je Crnu Goru Crnu Goru u je 5. novembra 2012. posjetila i Kolinda Grabar-Kitarović, pomoćnica generalnog sekretara NATO za javnu diplomatiju. Povod za posjetu bilo je otvaranje Informativnog centra o evroatlatnskim integracijama. NATO Info centar ima ulogu da kroz širenje javne debate i razvijanje kvalitetnijeg dijaloga o svim aspektima članstva Crne Gore u NATO omogući građanima da budu bolje informisani o isplativosti i svrsishodnosti učlanjenja u Alijansu.
Decembra 2012. je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić boravio u NATO-u i sastao se sa generalnim sekretarom NATO Andersom Fogom Rasmusenom.

2011.
U aprilu ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Milan Roćen učestvovao je na sastanku NAC sa zemljama ne-NATO kontributorima na ministarskom sastanku u ISAF formatu održanom u Berlinu.
29. juna u okviru prvog crnogorskog predsjedavanja Američko-jadranskom poveljom (A5), u Budvi je organizovan ministarski sastanak A5 na kojem je, pored zemalja članica i zemalja posmatrača, učestvovao i generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen.
5. decembra mvp Milan Roćen je, u Bonu, učestvovao na Međunarodnoj konferenciji o Avganistanu.

2010.
• 23. februara Crna Gora je priznata kao 44. ne-NATO zemlja kontributor u misiji ISAF, u Avganistanu. U okviru mađarskog kontingenta, a pod regionalnom komandom Njemačke, u martu 2010, upućen je prvi kontingent VCG
. U misiji ISAF Crna Gora je učestvovala sa 10 kontingenata VCG, dok je angažman u Avganistanu nastavljen i kroz učešće u misiji Odlučna podrška, gdje se trenutno nalazi sedmi kontingent pripradnika Vojske Crne Gore.
Crna Gora počinje da učestvuje na ministarskim sastancima u formatu ISAF. Ministar vanjskih poslova Milan Roćen je predvodio crnogorsku delegaciju na prvoj Međunarodnoj konferenciji o Avganistanu, koja je održana u Londonu, 28. januara 2010, kao i delegaciju za učešće na konferenciji o Avganistanu, održanoj u Kabulu 20. jula 2010.
19-20. novembra Crna Gora učestvuje na samitu NATO-a u Lisabonu. Delegaciju je predvodio predsjednik Vlade Milo Đukanović, koji se na marginama Samita susreo sa predsjednikom SAD Barakom Obamom. U Deklaraciji Samita istaknut je napredak Crne Gore u procesu evroatlantskih integracija, kao i njen doprinos stabilnosti u regionu i šire, kroz učešće u misiji ISAF.


2009.
• 9. marta 2009. održan prvi sastanak Sjeverno-atlantskog savjeta (NAC) sa Crnom Gorom, čiju je delegaciju predvodio predsjednik Vlade Milo Đukanović.
• 26. i 27. novembra generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen posjetio je Crnu Goru.
• 3-4. decembra na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica Alijanse, u Briselu, Crnoj Gori je upućen poziv da otpočne sa implementacijom Akcionog plana za članstvo (MAP). MAP je NATO program savjetovanja, pomoći i praktične podrške koji se izrađuje na osnovu individualnih potreba zemalja. Zemlje aspiranti su u obavezi da po svim poglavljima MAP-a pripreme Godišnji nacionalni program (ANP), koji predstavljaju NATO-u. Crna Gore je realizovala V MAP ciklusa, s tim da je prvi ANP predstavljen 28. oktobra 2010, a peti ANP u periodu intenziviranih i fokusiranih razgovora 17. oktobra 2014. Tokom sprovođenja MAP-a, ministar vanjskih poslova i ministar odbrane Crne Gore su jednom godišnje (krajem juna/početkom jula) na sjednicama NAC-a predstavljali rezultate koje je Crna Gora postigla u okviru procesa MAP-a.
• 29. decembra donešena je odluka o angažovanju predstavnika Vojske Crne Gore u Međunarodnoj pomoći snaga bezbjednosti (ISAF) u Avganistanu, Liberiji (UNMIL) i somalijskim vodama (ATALANTA - u okviru misije EU).


2008.
• U februaru 2008. NATO je odobrio otpočinjanje izrade Individualnog partnerskog akcionog plana – IPAP-a. IPAP je mehanizam saradnje između Alijanse i partnerskih zemalja koje žele da ojačaju veze sa NATO, a doprinosi produbljivanju vojno-odbrambene i političke saradnje sa Savezom. Implementacija dvogodišnjeg IPAP-a je, po usvajanju od strane Vlade Crne Gore, otpočela nakon dostavljanja Prezentacionog dokumenta IPAP-a NATO-u 24. juna 2008. Ovime je, uzimajući u obzir činjenicu da je Crna Gora dobila pravo da prisustvuje NATO ministarskom sastanku u formatu 28+1, uspostavljen politički dijalog između Crne Gore i NATO. Dvogodišnji ciklus IPAP-a okončan je juna 2010, uz pozitivne ocjene od strane NATO.
• Od 2-4. aprila, u Bukureštu, prvi put crnogorska delegacija učestvuje na samitu NATO-a. Delegaciju Crne Gore je predvodio predsjednik Vlade Milo Đukanović.
Na samitu NATO-a u Bukureštu Crna Gora je zvanično pozvana da otpočne proces Intenziviranog dijaloga (ID) sa Alijansom o političkim, vojnim, finansijskim, bezbjednosnim i pitanjima javne diplomatije. Sam ID ima dosta zajedničkih elemenata sa IPAP-om, ali se u ovaj program pozivaju zemlje koje su jasno izrazile namjeru da postanu članice NATO.
U oktobru usvojen je Zakon u učešću pripadnika Vojske Crne Gore, civilne zaštite, policije i zaposlenih u organima državne uprave u mirovnim misijama i drugim aktivnostima inostranstvu. Donijeta je Odluka o angažovanju medicinskog tima VCG u mirovnoj misiji UN u Avganistanu, shodno Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN 1833.
• U ovom periodu usvijene su Strategija nacionalne bezbjednoti i Strategija odbrane.
5. novembra pismom generalnom sekretaru NATO Japu de Hop Sheferu, Crna Gora je zatražila prijem u MAP, što je prihvaćeno godinu dana kasnije.
• Od decembra 2006. Crna Gora je imala status posmatrača u Američko-jadranskoj povelji (A5). Na sastanku ministara vanjskih poslova u Helsinkiju, decembra 2008, Crna Gora postaje članica Jadranske povelje. Predsjedavanje Poveljom Crna Gora je vršila u dva navrata: januar-jun 2011. i jul-decembar 2013. Poveljom trenutno predsjedava Makedonija, a od januara 2018. predsjedavanje će preuzeti Crna Gora, prvi put u statusu zemlje članice.

2007.
• Tokom 2007. Crna Gora je predala odgovore na upitnik o Procesu planiranja i revizije (PARP), a završena je i izrada IPP (Individualnog partnerskog programa). Osnovni cilj PARP-a, kao ključnog mehanizma PzM, je da pomogne zemlji da razvije vojne kapacitete radi doprinosa ovom programu. IPP je program saradnje između NATO i zemlje članice PzM. Oba programa su do kraja 2007. bila usaglašena sa Alijansom.
• Polovinom 2007, Crna Gora je uspostavila i Misiju pri NATO-u u Briselu, kao i Kancelariju za vezu u Vrhovnom štabu savezničkih snaga u Evropi u Monsu (SHAPE). Prvi šef Misije Crne Gore pri NATO bio je ambasador Veselin Šuković.



2006.
29. novembra otpočeli su zvanični odnosi Crne Gore i NATO pozivom Crnoj Gori da pristupi Partnerstvu za mir (PzM). Riječ je o vojno-političkom programu bilateralne saradnje između partnerskih zemalja i NATO-a. U okviru PzM Crna Gora i NATO razvili su saradnju sa fokusom na demokratskim, institucionalnim i odbrambenim reformama, kao i praktičnu saradnju u drugim oblastima. Predsjednik Crne Gore je, prihavatajući poziv za PzM, potpisao Okvirni dokument Partnerstva za mir 14. decembra 2006. u Briselu. Riječ je o prvom ugovornom odnosu Crne Gore sa Alijansom.