Manja slova Veća slova RSS
MFA.GOV.ME mail
Diplomarius
Evidencija iseljenika

MVP

MARRI
CEI

MVPEI

PDV i Carina

>

Intervju ministra inostranih poslova Milana Roćena novinskoj agenciji MINA

Datum objave: 28.03.2007 10:08 | Autor: Intervjui

Ispis Štampaj stranicu


Podgorica, (MINA) - Procesi pristupanja Evropskoj uniji (EU) i NATO paktu do kraja korespondiraju jedan sa drugim, i počivaju u velikoj mjeri na istim vrijednostima i standardima koje Crna Gora želi što brže i kvalitetnije da implementira.

To je ocijenio crnogorski ministar inostranih poslova Milan Roćen koji je komentarišući stavove da Crna Gora ne bi trebalo da postane članica NATO pakta, rekao da se radi o "pojedinačnim primjerima inspirisanim dnevnopolitičkim ili drugim potrebama, koji neće bitnije uticati na ostvarenje evroatlantskih ciljeva".

"Suprotno uvriježenom mišljenju, NATO nije prije svega vojni savez, već alijansa demokratskih zemalja. To je ono što se malo zna u Crnoj Gori", kazao je on u intervjuu agenciji MINA.

Roćen smatra da se u Crnoj Gori na NATO najčešće gleda stereotipno, još od hladnoratovskih vremena.

"U Partnerstvo za mir i u NATO ne ulazi vojska, već država, i sve što dalje budemo u tom procesu, i što javnosti budu poznatiji benefiti od toga, mijenjaće se i predstava o NATO-u", kazao je Roćen.

Navodeći da Crna Gora prvi put u svojoj istoriji formira sopstvenu diplomatsku mrežu, u modernom smislu, Roćen je rekao da je početak uspješan.

On je podsjetio da je Crna Gora već otvorila ambasade u svim državama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije, kao i misije pri Ujedinjenim nacijama (UN), Evropskoj uniji (EU) i Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Njujorku, Briselu i Beču.

Roćen je dodao da je Crna Gora otvorila i ambasade u Vašingtonu, Parizu i Rimu, a u najskorije vrijeme i u Moskvi, Londonu i Berlinu. "Uskoro otvaramo Misiju pri UN u Ženevi, kao i misije pri NATO i Savjetu Evrope".

"Namjeravamo da otvorimo 30 do 35 diplomatskih predstavništava. Pored navedenih to će biti i još jedan broj zemalja u susjedstvu i u Evropi, a u planu je i otvaranje Ambasade u Pekingu", rekao je Roćen.

Prema njegovim riječima, dinamika otvaranja novih diplomatskih predstavništava zavisiće od stvarnih potreba i mogućnosti Crne Gore.

"To je proces koji bi objektivno mogao biti zaokružen 2010 2012. godine", smatra Roćen.

On je rekao da će Crna Gora imati malu, racionalnu diplomatsku mrežu sa intencijom da bude moderna i efikasna diplomatija, u funkciji strateških ciljeva i savremenog razvoja Crne Gore.

"Broj zaposlenih se razlikuje od predstavništva do predstavništva. Potpuno je prirodno da će u skladu sa našom evropskom orijentacijom Misija u Briselu biti najveća, i da će se stalno povećavati broj zaposlenih, koji će biti i iz drugih ministarstava, kako se budemo približavali konačnom cilju - članstvu u EU", kazao je on.

Roćen je rekao da će predstavništva u većim svjetskim centrima biti brojnija od onih, u malim zemljama. "Kada su troškovi u pitanju, razlika je od zemlje do zemlje, i naravno zavisi od broja zaposlenih i od uslova i troškova života u određenoj zemlji".

"Najveći su troškovi u prvoj fazi uspostavljanja diplomatske infrastrukture. Prema nekim procjenama troškovi jednog diplomatsko konzularnog predstavništva u zemlji EU ne bi trebalo da budu veći od 300 do 400 hiljada EUR godišnje", rekao je Roćen.

On je kazao da će se u vezi sa tim uklapati u uobičajene standarde za zemlje kao što je Crna Gora da se troškovi funkcionisanja ministarstva i diplomatske mreže kreću između 1,5 i 2 odsto godišnjeg državnog budžeta.

Roćen je rekao da su glavni zadaci i prioriteti Ministarstva inostranih poslova u narednom periodu definisani spoljnopolitičkim ciljevima Crne Gore i da proizilaze iz evropske i evroatlantske strateške orijentacije države.

"U glavnom fokusu će biti i regionalna saradnja, kao i jačanje odnosa sa ključnim svjetskim centrima kao što su Vašington, Moskva, Peking, Tokio", najavio je Roćen.

Prema njegovim riječima, na unutrašnjem planu glavni zadaci će biti transformacija Ministarstva u modernu državnu instituciju, koja će odgovoriti tim strateškim ciljevima.

Roćen je podsjetio da je nedavno Vlada Crne Gore usvojila novi Pravilnik o sistematizaciji Ministarstva, i da će u najskorije vrijeme biti zaokružena njegova organizaciona i kadrovska struktura.

"Povukli smo iz skupštinske procedure Zakon o spoljnim poslovima, jer nam je cilj da se ovi poslovi normativno urede u skladu sa principima i vrijednostima razvijenih zemalja", kazao je Roćen.

On je ocijenio da, kad je u pitanju diplomatija, u Crnoj Gori se prema toj profesiji ljudi često odnose kao prema sportu. "Svi bi mogli biti najbolji selektori, i svi misle da bi u ovoj sferi najbolje mogli kadrovati".

Roćen je naveo da je i u vrijeme SFRJ Crna Gora imala vrsne diplomate, kao što ih je imala i ima kroz razne državne aranžmane nakon raspada te zemlje, odnosno danas kada je nezavisna država.

"Nažalost, najčešće Crna Gora u to doba nije imala mnogo koristi od svojih diplomata. Vjerovatno, ne zbog toga što oni to nijesu željeli, već što niko iz Crne Gore ništa od njih nije ni zahtijevao", ocijenio je Roćen.

On je rekao da su pored lojalnosti svojoj državi, za diplomatiju potrebni ljudi sa modernim znanjima, dobri komunikatori, dobri pregovarači, koji prije svega moraju znati šta su to strateški ciljevi i interesi zemlje koju predstavljaju i na koji način se u određenoj sredini ti interesi najbolje mogu zastupati i afirmisati.

Roćen je kazao da u Crnoj Gori ima dosta iskusnih diplomata, i veliki broj mladih obrazovanih sposobnih ljudi koji su već prošli obuku u vodećim svjetskim školama i centrima.

"Siguran sam da će taj spoj mladosti i iskustva biti na visini zadatka i odgovornosti koji stoji pred crnogorskom diplomatijom. Kada je ova profesija u pitanju, tvrdim da taj famozni nedostatak administrativnih kapaciteta ne stoji pred Crnom Gorom. Naprotiv", poručio je Roćen.

Upitan kakav će biti status diplomata koji su predstavljali Crnu Goru u ambasadama bivše državne zajednice, a koji do sada nijesu riješili radni status, Roćen je kazao da je tek usvojen Pravilnik o sistematizaciji, i da uskoro predstoji kadrovsko ekipiranje Ministarstva na svim nivoima.

"Ne dijelimo diplomate na one koji su bili, ili koji nijesu bili angažovani u vrijeme državne zajednice, već na one koji su profesionalci i koji znaju, ili ne znaju taj posao", kazao je Roćen.

On je naveo da je među tim diplomatama najveći broj ljudi od iskustva i znanja, čijih se usluga u Ministarstvu neće odreći.

"To pitanje je potpuno nepotrebno ispolitizovano u javnosti, što zbog nestrpljenja pojedinaca, što zbog potrebe pojedinih medija da daju značaj određenim temama, koje one objektivno nemaju", zaključio je Roćen.