Manja slova Veća slova RSS
MFA.GOV.ME mail
Diplomarius
Evidencija iseljenika

MVP

MARRI
CEI

MVPEI

PDV i Carina

>

Intervju ministra inostranih poslova RCG Miodraga Vlahovića španskom dnevnom listu "El Pais" povodom posjete Španiji 14.02.2006. godine

Datum objave: 20.02.2006 15:34 | Autor: Intervjui

Ispis Štampaj stranicu


POSLEDNJA KARIKA JUGOSLAVIJE
Ministar inostranih poslova Crne Gore obećava mirno odvajanje od Srbije prilikom predstojećeg referenduma za autodeterminaciju


Guljermo Altares, Madrid


Rečenica koju najčešće izgovara Miodrag Vlahović, ministar inostranih poslova Crne Gore, je jasna: "Biće to miran i ubjedljiv proces". Govori o referendumu, koji će se održati krajem aprila, u kojem će Crnogorci glasati za odvajanje od Srbije, što će značiti definitivni kraj zemlje koja se nekada zvala Jugoslavija. Vlahović je posjetio Madrid u utorak i sastao se sa visokim predstavnicima španskog Ministarstva inostranih poslova, kako bi garantovao da referendum neće predstavljati novu eru nestabilnosti na Balkanu.

"Postojeća zajednica je tako koncipirana da imamo pravo da iz nje istupimo. Održaćemo legitimni referendum u skladu sa našim Ustavom i u miru. Za glasanje računamo na što veći broj posmatrača. Rezultat će omogućiti ubjedljivo i stabilno rješenje koje će Srbiju i Crnu Goru pretvoriti u dvije nezavisne države. To je normalan proces, netipičan za Balkan, i on neće izazvati nikakvu krizu. Radi se o poslednjem poglavlju procesa koji je trebalo da se završi još prije četiri godine", uvjerava četrdesettrogodišnji Miodrag Vlahović u intervjuu u Madridu.

Tokom decenije devedesetih, Jugoslavija se slomila na komade kroz tri enormno okrutna rata (u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu; konflikt na Kosovu je izazvao intervenciju medjunarodne zajednice). Ime zemlje koja je bila fundamentalna u Evropi tokom hladnog rata je preživjelo, ali zahvaljujući zajednici samo dvije republike, Srbije i Crne Gore, koje se ne slažu.

Tokom samita u Barseloni 2002.g., Havijer Solana, odgovoran za zajedničku spoljnu politiku, uspio je da ubjedi dvije zemlje da ostanu zajedno pod imenom Zajednica Srbije i Crne Gore. Do sada. Parlament će se sastati u Podgorici iduće nedelje da odluči datum referenduma-30. april je najvjerovatniji. Rezultat će sigurno donijeti novu zemlju na Balkanu, minijaturnu državu od 650.000 stanovnika, sa jednim od najimpresivnijih litorala na Mediteranu. "Naravno da ne postoji rizik od nestabilnosti", insistira Vlahović. "Sve zemlje iz okruženja i zemlje Evropske unije su duboko umiješane u proces."

Vlada Crne Gore nije htjela da čuje brojne peticije Srbije i EU da se referendum odloži, barem dok medjunarodna zajednica ne odluči o definitivnom statusu Kosova, srpske provincije albanske većine, kojom vladaju UN i koja takodje korača prema nezavisnosti. "Mi se ne možemo odvojiti od Srbije, jer mi nijesmo dio te zemlje. Bili smo dvije države koje su osnovale Jugoslaviju, koja se kasnije pretvorila u Zajednicu Srbije i Crne Gore. Naše je legitimno pravo i istinski interes da se pretvorimo u suverenu državu koja kontroliše sopstveni razvoj i sopstvenu integraciju u NATO i EU; ali kao država, ne kao oblast ili regija."

Prema mnogim aspektima, već se radi o dvije različite države. Valuta koju koriste je različita (dinar u Srbiji, euro u Crnoj Gori) i postoji granica na kojoj se obavljaju kontrole. "Zapravo dijelimo vazdušnu kontrolu i pasoše, iako svako pravi svoje dokumente. Već smo dvije države, ono što nam je potrebno je nova politička definicija, mirna, ubjedljiva i demokratska", objasnio je ministar.

Srbi i Crnogorci su duboko vezani, tako da bi bilo nemoguće da se ovaj proces završi odvezivanjem novog talasa nasilja na Balkanu. Četvrtina miliona Crnogoraca živi u Srbiji, a trećina stanovništva Crne Gore je srpska. Većina posmatrača smatra da će na referendumu pobijediti da, koje zastupa Vlada, iako nijesu rijetki oni koji zastupaju održavanje postojećeg stanja. Poslednja istraživanja pokazuju da je 40% za nezavisnost, a 33% za nastavak zajedničke države sa Srbijom.