Manja slova Veća slova RSS
MFA.GOV.ME mail
Diplomarius
Evidencija iseljenika

MVP

MARRI
CEI

MVPEI

PDV i Carina

>

Intervju ministra Vlahovića Vijestima: "Brisel ne zanimaju neposredni izbori"

Datum objave: 13.03.2005 11:43 | Autor: Intervjui

Ispis Štampaj stranicu


Ministar inostranih poslova Crne Gore Miodrag Vlahović kazao je juče da za njega i premijera Mila Đukanovića tokom posjete Briselu prošle sedmice, izjava Havijera Solane da SCG i dalje smatra najpogodnijim okvirom za približavanje Crne Gore i Srbije evropskoj porodici, nije bila nova, ni iznenađujuća.
- Bilo bi vrlo iznenađujuće da je rečeno nešto drugo u vremenu kada i EU i SAD pokazuju jasnu namjeru da se uhvate u koštac sa problemom statusa Kosova, tj. kada se čine dodatni napori da se ključna zemlja zapadnog Balkana, a to je sama država Srbija, vrati na put pune saradnje sa međunarodnom zajednicom. A tu još ima puno posla - rekao je Vlahović u razgovoru za "Vijesti".
Kako komentarišete ocjene da je posjeta crnogorske delegacije Briselu doživjela krah?
- Kao neozbiljne i neutemeljene. Razgovori u Briselu, i u EU i u sjedištu NATO-a, gdje smo imali posebno uspješan susret sa generalnim sekretarom Jap de Hop Sheferom, bili su otvoreni, prijateljski i za nas vrlo korisni. Kako ulazimo u samu završnicu napora Crne Gore da u potpunosti povrati svoju državnost, ovakve ocjene i nijesu iznenađenje.
Što mislite o zamjerkama da nijeste smjeli ponuditi Srbiji predlog za transformaciju SCG u savez država, a da prethodno nijeste provjerili kako će Brisel reagovati?
- Naš predlog da ostanemo zajedno sa Srbijom, a da budemo nezavisni, što mi se čini najvjernijim prevodom te inicijative sa političkog na jezik prakse i života, je prvo upućen onima sa kojima i želimo da ostanemo u specijalnim odnosima - Srbiji i njenim odgovornim ljudima. Mislimo da je to jedino korektno i logično. Mi smo, naravno, provjerili i imamo namjeru da se i dalje konsultujemo sa našim partnerima i prijateljima i u Briselu i u evropskim prijestonicama, i u Vašingtonu, o tom modelu. Mnogi to ocjenjuju kao interesantnu soluciju.
Prve reakcije zvaničnog Beograda su uglavnom negativne. Koštunica bi izgubio značajni dio svog političkog programa, ali i razloga za postojanje sopstvene stranke, kada bi bio dobronamjeran prema ovoj inicijativi. To bi obesmislilo postojanje nekih partija u Crnoj Gori, ali to je sudbina tih partija kojoj nema pomoći. Prihvatanje tog koncepta bi bilo izuzetno značajno i za samu Crnu Goru, jer je to tačka spajanja dva samo naizgled nepomirljivo suprotstavljena politička nastojanja. Oni koji poštuju crnogorsku državnost, ne mogu izgubiti u modelu saveza nezavisnih država. Gubitnici će, u svim scenarijima, biti oni koji nastoje da Crna Gora ne bude država.
Zašto je baš sada upućen taj predlog, iako ste unaprijed znali da ga Beograd ne prihvata?
- Zato što je to jedan ozbiljan predlog o jednoj ozbiljnoj stvari. To nije nešto što dobijete uveče, pa pročitate ili ne pročitate, i ujutru obznanite da je stvar "apsolutno neprihvatljiva". Ima još godinu dana do referenduma. Ako sada nije na vrijeme, kada je na vrijeme? To je strateški i dugoročno, istorijski čak, jedan važan predlog, koji nas vraća ideji da nije, niti je ikada bio problem veza sa Srbijom - koja je potrebna, interesno i na svaki drugi način zasnovana i korisna - već je bio i, nažalost, još jeste problem karakter te veze. To je suština koju je svakim danom sve teže zamagliti.
Mi nismo tražili, niti očekivali da Srbija to odmah prihvati. Ima vremena za to. Ima i Srba za to.
Koji su konkretni rezultati crnogorske diplomatije od kada ste na njenom čelu?
- Mi smo, sa mladim timom s kojim imam zadovoljstvo da radim, intenzivirali diplomatsku aktivnost. Nastupali smo samostalno, i kao takvi bili i prepoznati i priznati, na redovnom zasjedanju Generalne skupštine OUN i na Ministarskom savjetu OEBS-a u Sofiji. Uspjeli smo, i imamo namjeru da ojačamo napore u tom pravcu, da promovišemo spoljnu politiku države Crne Gore kao legitimnu, nespornu i nezaobilaznu činjenicu u komunikaciji sa našom zemljom. Potvrdili smo naše temeljno opredjeljenje da su dobri odnosi i saradnja sa susjedima osnov naše spoljne politike, uspjeli da budemo u direktnoj komunikaciji sa diplomatijama značajnih zemalja.
Naše posjete zemljama regiona su takođe veoma bitne, kao i činjenica da smo iskoračili i prema novim članicama EU. Otklonili smo mnoge naslijeđene nedoumice i inerciju i nerazumijevanje koje je postojalo kod mnogih. Pokušali smo, takođe, da budemo od podrške drugim resorima naše Vlade u promociji investicija u Crnu Goru. Neki od konkretnih rezultata na tom planu tek treba da uslijede. Potrudili smo se i da osvježimo i unaprijedimo rad samog Ministarstva inostranih poslova. Posebno sam zadovoljan drugom godinom rada naše Diplomatske akademije "Gavro Vuković" i saradnjom sa Pravnim fakultetom. To polako prerasta u jednu ozbiljnu instituciju, koja će dati svoj doprinos obnovi crnogorske diplomatije.
Da li sa Ministarstvom inostranih poslova SCG imate koordinisano djelovanje?
- Mi imamo koordinaciju, i to intenzivnu, sa našim kadrovima u MIP-u. To je za nas značajno, na to imamo pravo i sa tim ćemo nastaviti.
Kako ocjenjujete rad ambasadora SCG iz Crne Gore i da li im Vi dajete instrukcije?
- Kao vrlo dobar. U stalnom smo kontaktu sa njima i oni korektno rade svoj posao u jednoj delikatnoj situaciji. Kada skorih dana ova državna zajednica bude prošlost, niko neće moći da kaže da se neko od tih ljudi nekorektno ponašao prema Srbiji i njenim interesima. Za neke njihove kolege iz druge države članice to se baš ne bi moglo reći.
Koliko ste zadovoljni radom diplomatskih misija Crne Gore?
- Zadovoljan sam, naravno. Nadam se da ćemo u najskorije vrijeme obnoviti naše misije u Briselu i Berlinu.

BRISEL NE ZANIMAJU NEPOSREDNI IZBORI

U Briselu je potvrđeno ono što je za Crnu Goru u ovom trenutku bilo bitno - da 2005. godina treba da bude posvećena odlučnim i konkretnim iskoracima u pravcu evropskih i evro-atlantskih integracija i drugo, da pitanje izbora za parlament SCG nije više na dnevnom redu.
Sa naše strane je ponovljeno da je demokratski referendum o državno-pravnom statusu Crne Gore naše neizmijenjeno i definitivno opredjeljenje i da smo spremni da se u potpunosti posvetimo daljem jačanju institucionalnog, tj. administrativnog kapaciteta naše državne uprave, kako bi se ona spremno suočila sa zadacima i obavezama koje su pred nama u procesu stabilizacije i pridruživanja sa EU.
Posebno je, u tom kontekstu, naglašeno da je Crna Gora maksimalno zainteresovana da iskoristi sve mogućnosti koje joj pruža princip dvostrukog kolosijeka - koji smo i ovog puta podržali kao nešto što je Crna Gora predlagala od samog početka - kazao je Vlahović.