Manja slova Veća slova RSS
MFA.GOV.ME mail
Diplomarius
Evidencija iseljenika

MVP

MARRI
CEI

MVPEI

PDV i Carina

>

Intervju ministra inostranih poslova Miodraga Vlahovića agenciji MINA, 10.01.2005.

Datum objave: 10.01.2005 12:38 | Autor: Intervjui

Ispis Štampaj stranicu


Predlog zvanične Podgorice o savezu nezavisnih država sa Srbijom ne odnosi se samo na građenje odnosa sa Beogradom, već bi mogao da predstavlja tačku spajanja suprotstavljenih političkih blokova u Crnoj Gori, ocijenio je danas šef crnogorske diplomatije Miodrag Vlahović.
"To je model koji omogućava da ostanemo sa Srbijom što je primarni zahtjev manjinskog, ali značajnog političkog dijela Crne Gore, a s druge strane ostvarimo logičan politički projekat i zahtjev nesporne većine - da budemo suverena država", kazao je Vlahović u intervjuu agenciji MINA.
On je rekao da bi to mogla biti tačka spajanja suprotstavljenih blokova i prilika za istorijski konsenzus u Crnoj Gori koji bi potvrdio njene demokratske potencijale, objašnjavajući da bi se takvim modelom izbjegla politička utakmica u kojoj je na kraju jedna strana apsolutni gubitnik, a druga apsolutni dobitnik.
"Ako ideja o savezu nezavisnih država ne bude ostvarena, ni sam referendum ne treba da bude shvaćen kao sudnji dan", naveo je Vlahović i ocijenio da će Brisel, zbog nedostatka konkretnih rezultata u funkcionisanju postojeće državne zajednice, posvetiti veću pažnju toj ideji.
Upitan da li međunarodna zajednica pitanje Crne Gore, Kosova i Srbije pokušava da riješi u jednom paketu, on je kazao da je pitanje crnogorske nezavisnosti najmanji problem u regionu, ali je pod izvjesnom sjenkom ne samo Kosova, već i Srbije koja se sve više doživljava kao najveći problem u regionu.
"Prepoznato je da su to različita pitanja. Od Crne Gore se traži da bude strpljiva, kako bi se neki krupniji problemi u regionu riješili, ili bi bilo započeto njihovo rješavanje, da bi onda i sama mogla doći na dnevni red", precizirao je Vlahović.

On smatra da je briselska administracija u velikoj mjeri korigovala stav u pogledu crnogorske nezavisnosti, zbog čega više ne gleda "čvrsto" na tu mogućnost, već realnije sagledava događaje u regionu.
"To je ne tako vidljiva, ali značajna korekcija stava, čime se ipak ne dira u osnovnu poziciju da se državna zajednica još uvijek posmatra kao jedna adresa i subjekt međunarodnog prava", precizirao je šef crnogorske diplomatije.
Vlahović tvrdi da je spoljnopolitička funkcija Crne Gore u potpunosti očuvana, objašnjavajući kako Beogradski sporazum predviđa da je zadatak Ministarstva spoljnih poslova državne zajednice da koordiniše rad organa članica koji su nadležni za diplomatiju.
Prema njegovim riječima, problem je što Srbija zvanično nema svoje ministarstvo spoljnih poslova, a ministarstvo državne zajednice se ponaša kao da je srpsko.
"Spoljnopolitičke funkcije Crne Gore su očuvane i priznate na međunarodnom planu. Crna Gora je kao takva jasno prepoznata i mi komuniciramo sa našim spoljnopolitičkim partnerima na ravnopravnoj osnovi", tvrdi on.
Vlahović je u prilog toj tezi naveo primjere učešća crnogorske delegacije na Godišnjoj skupštini Ujedinjenih nacija u Njujorku u septembru, kao i na Ministarskoj konferenciji Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju u Sofiji početkom decembra prošle godine.
Govoreći o nedavnoj inicijativi Crne Gore da joj se omogući dvostruki kolosijek za prijem u program NATO-a Partnerstvo za mir, on je priznao da to još nije moguće, ali je objasnio da Podgorica smatra da bi bilo neophodno jasno "individualizovati odgovornost" za nesaradnju sa Tribunalom u Hagu.
"Nesporno je da je Srbija odgovorna za nesaradnju sa Tribunalom. Smatramo da bi bilo korisno razgraničiti odgovornost i onima koji su spremni da sarađuju pružiti šansu, jer bi bilo bolje podsticati one koji ispunjavanju svoje obaveze", naveo je Vlahović.
On je objasnio da je bolje podsticati, nego dodatno i kontraproduktivno kažnjavati one koji nijesu spremni da to učine, jačajuci pritom radikalne i retrogradne snage u Srbiji.

Le Figaro (05.01.2004.)-Intervju ministra inostranih poslova Miodraga Vlahovića pariskom Figarou: Zajednička država sa Srbijom ne funkcioniše

Stvorena pod pritiskom Evrope u martu 2002., Zajednica Srbija i Crna Gora odista nikada nije dobro funkcionisala. Dvije i po godine nakon njenog osnivanja nova država još nema zajedničku zastavu i zajedničku državnu himnu. Postojanje dva monetarna sistema, dvije centralne banke i dva carinska sistema su otežali harmonizaciju ekonomskih sistema.
Da bi se izbjegla novo rasčlanjivanje bivše Jugoslavije, Evropska Unija je izvršila pritisak da Crna Gora ostane u Uniji sa Srbijom i odloži referendum za nezavisnost. Međutim, Brisel je nedavno priznao da Unija nije idealno rješenje. U Podgorici, gdje podrška nezavisnosti gubi na zamahu, vlada koja zagovara nezavisnost postaje nestrpljiva.
Figaro : Koji je razlog Vaše nedavne posjete Francuskoj ?
Miodrag Vlahović : Pokušavamo da uvjerimo naše evropske partnere o neophodnosti redefinisanja veza koje nas sjedinjuju sa Srbijom. Sadašnja zajednička drzava, Srbija i Crna Gora ne funkcioniše. To nije dobar model saradnje. Jedini način da se ublaže tenzije i eliminišu nesporazumi sa Srbijom je da se stvori nova zajednica dviju nezavisnih država. Želimo da sačuvamo veze sa Srbijom. Ali kao slobodni i ravnopravni. Evropsku uniju čine ujedinjene, ali nezavisne zemlje. Zašto ne primijeniti taj model na zapadnom Balkanu ?
Figaro: Imate li i dalje namjeru da organizujete referendum o nezavisnosti ?
Miodrag Vlahovic: Ukoliko ne uspijemo da ubijedimo Evropu da treba preurediti državnu zajednicu, organizovaćemo referendum 2006. Ali referendum ne treba smatrati zavrsnom bitkom. Crna Gora je spremna da razmotri sve scenarije, pod uslovom da joj se prizna njeno pravo na nezavisnost. Bilo je šest republika u Jugoslaviji, a danas ima pet država na teritoriji bivše Jugoslavije
Figaro: Zbog cega se tako neugodno osjecate u federaciji Srbije i Crne Gore kad Milošević više nije na vlasti?
Miodrag Vlahovic: Zato sto mi od toga nemamo nikakvu korist. Vrijeme nam prolazi u plaćanju grešaka Beograda. Primjera radi: nasa integracija u evro-atlantske strukture je blokirana zbog toga sto srpska vlada ne saradjuje sa Medjunarodnim sudom u Hagu. Zbog cega bismo mi placali tudje greske? Mi vise ne zelimo da dijelimo posljedice loše srpske politike u proslosti: to je razlog zbog kojeg sam nedavno bio u Srebrenici gdje su srpske snage ubile hiljade osoba. Od početka rata na Balkanu, mi smo zatocenici Beograda. Nasa buducnost jos uvijek zavisi od politickog procesa u jednoj drugoj zemlji i gubimo mnogo energije i vremena u pregovorima sa Srbijom pokušavajući da učinimo da ta atipična zajednica funkcioniše. Vise bismo zeljeli da se skoncentrisemo na napore koje moramo ostvariti da bi usli u Evropu.
Figaro: Mislite li da je Evropska unija koja vam je nametnula taj brak iz racuna sa Srbijom, konacno shvatila da ta drzava-fikcija ne moze funkcionisati?
Miodrag Vlahovic: Evropa jos uvijek smatra Zajednicu kao model koji funkcionise. Ali, istovremeno, šalju nam se jasni signali da nase pravo na nezavisnost moze jednog dana biti priznato ukoliko su postovane demokratske procedure. Od nas se trazi učtivo i ljubazno da budemo strpljivi i da ne organizujemo referendum prije 2006. Čekacemo, ali necemo odustati.
Figaro: Da li je francuska pozicija, prvenstveno okrenuta prema Beogradu i zadrzavanju postojeceg sistema, isla na vasu stetu?
Miodrag Vlahovic: Neutralnost je pozicija koja nam odgovara.
Figaro: Ukoliko bi u Srbiji doslo do demokratske i proevropske vlasti, da li biste promijenili misljenje? Da li biste odustali od nezavisnosti?
Miodrag Vlahovic: Uspostavljanje demokratske, proevropske i normalne vlasti u Beogradu je u interesu cijelog regiona. Ukoliko Srbija pocne da saradjuje sa Haskim tribunalom, ukoliko konacno prihvati da se suoci sa svojom prosloscu, za nas bi bilo lakse da napredujemo zajedno u Evropu. Ali to neće imati uticaja na našu istrajnost da budemo nezavisni. Čak i kad bi Mahatma Gandi bio na celu Srbije, ne bismo odustali. Nasa zelja za nezavisnoscu ne zavisi od prirode vlasti u Beogradu. To je nesto mnogo dublje i ozbiljnije. Nezavisnost je uslov za integraciju u Evropsku uniju. Mi ne želimo da udjemo u Evropu kao provincija ili izlaz na more neke druge zemlje.
Figaro: Ne zavisi li vasa buducnost u velikom dijelu od buducnosti Kosova gdje pregovori o statusu moraju poceti na proljece?
Miodrag Vlahovic: Mi smo za miroljubivo i demokratsko rješenje na Kosovu. Ali to ne znaci da ce pitanje Crne Gore biti automatski riješeno ukoliko se pitanje Kosova rijesi. Problemi nisu uzajamno zavisni, niti su identični. U Prištini i Podgorici političke dinamike su različite. Poredjenja su uvijek opasna. Poceti sa rijesavanjem najtezih problema u regionu, nije najbolje rijesenje. Bilo bi bolje uciniti obrnuto. Crna Gora je najmanji, najednostavniji i najeftiniji problem za rjesavanje na Balkanu.
Figaro : Kako se vi koji ste u srcu Evrope, osjecate kad Žek Širak brani tursku kandidaturu za prijem u EU ?
Miodrag Vlahovic : Imamo simpatije za Turke. Dobro ih poznajemo. Otomansko carstvo je dugo bilo prisutno kod nas. U to vrijeme je Crna Gora bila nezavisna. Mi smo mnogo manja zemlja od Turske. Ali, mislimo da su dinamika i logika naseg i njihovog puta prema Evropi razlicite prirode.