Manja slova Veća slova RSS
MFA.GOV.ME mail
Diplomarius
Evidencija iseljenika

MVP

MARRI
CEI

MVPEI

PDV i Carina

>

Intervju ministara vanjskih poslova prof.dr Srđana Darmanovića za Pobjedu

Datum objave: 31.03.2017 14:00 | Autor: MVP

Ispis Štampaj stranicu


Pitanje: Još tri zemlje nisu ratifikovale Protokol za ulazak Crne Gore u NATO. Da li imate informacije kada bi Španija i Holandija to mogle da završe?

Ratifikacija Protokola o pristupanju Crne Gore NATO-u u državama članicama koje su ga potpisale na sastanku ministara vanjskih poslova Alijanse 19. maja 2016. u Briselu, nalazi se u samom finišu, budući da je od 28 država članica, njih 25 ratifikovalo Protokol.

Nije na odmet podsjetiti da su se tokom prošle godine, u susret potpisivanju Protokola i početku njegove ratifikacije u državama, projekcije dinamike i trajanja procesa ratifikacije odnosile na period od godinu do godinu i po dana, shodno uporednoj praksi tokom posljednjeg kruga proširenja 2009g. kada su Albanija i Hrvatska postale članice.

Imajući u vidu da je Island prvi, simbolično ratifikovao Protokol 8. juna 2016, čime je obilježio desetogodišnjicu njegovog priznanja crnogorske nezavisnosti, danas možemo konstatovati da su ta početna očekivanja u pogledu dinamike čak i premašena, tj. da se naš ratifikacioni proces kretao brže od projektovanog.

Ne treba izgubiti iz vida da je ovakav rezultat postignut u neuporedivo složenijim međunarodnim okolnostima u odnosu na period kada su naši susjedi, Albanija i Hrvatska, kao i Crna Gora sada, iščekivale formalizaciju svog članstva, a i broj država koje treba da ratifikuju Protokol o pristupanju Crne Gore je veći za dvije, upravo pomenute članice. Ovakav rezultat je, prije svega, zasluga uloženih napora naših institucija i društva u cjelini i kvaliteta sprovedenih reformi, ali i predanog rada kako Ministarstva vanjskih poslova i njegove diplomatsko-konzularne mreže, tako i drugih državnih organa i subjekata koji su imali svoju ulogu u čitavom ovom procesu.

Kada je riječ o tri preostale ratifikacije, one su već uveliko odmakle u Holandiji i Španiji. U Donjem domu holandskog Parlamenta Protokol je ratifikovan u decembru prošle godine, dok je u španskom Kortesu to učinjeno nedavno, 9. marta o.g. Preostalo je da protokol bude ratifikovan i u gornjim domovima parlamenata Španije i Holandije što se, prema najavama iz redovnih konatakata sa relevantnim organima ovih zemalja, može očekivati krajem ovoga odnosno početkom narednog mjeseca.

U SAD-u je proces ratifikacije Protokola otpočeo još u vrijeme prethodne administracije, budući da je čak u dva navrata dobio zeleno svijetlo Odbora za vanjske poslove američkog Senata. Na dnevnom redu je sada njegova ratifikacija u samom Senatu, u kojem za to postoji ubjedljiva podrška. Teoretski je bilo moguće da Protokol bude ratifikovan po ubrzanoj proceduri, bez glasanja, aklamacijom svih 100 senatora, što je upravo ove sedmice i nastojao senator Džon Mekejn, ali smo vidjeli da je tu proceduru spriječio senator iz Kentakija, Rand Pol. Medjutim, kada se predlog uputi na regularno glasanje u Senat, tu nema zahtjeva jednoglasnosti, već je, za ratifikaciju medjunarodnih ugovora potrebna dvotrećinska većina senatora. Kada se završi sadašnji ciklus imenovanja svih članova nove administracije i sa dnevnog reda Senata budu skinuta neka goruća unutrašnja pitanja, naš Protokol će uskoro doći na glasanje i sasvim sigurno biti usvojen ogromnom većinom senatora iz obije partije.

Pitanje: U Holandiji je na snazi prilično komplikovana ustavna procedura ratifikacije. Da li imate ove informacije i može li Crna Gora očekivati ove ratifikacije do samita 25. maja?

Procedura u Holandiji jeste specifična., Osim uobičajnih podrazumijevajućih koraka u državi sa dvodomnim parlamentom, procedura ostavlja i mogućnost eventualnog raspisivanja referenduma kad je riječ o međunarodnim ugovorima i to u roku od dva mjeseca od ratifikacije u Parlamentu. Tek nakon isteka tog roka stiču se uslovi da nacionalna procedura bude i u potpunosti okončana. Nakon ishoda ovonedjeljnih parlamentarnih izbora u Holandiji, snažne podrške proevropskim partijama uz rekordnu izlaznost, vjerujem da je mogućnost održavanja referenduma ipak više u domenu teorije nego realnosti. Imajući u vidu navedeno kao i da će Samit NATO-a biti održan 25. maja, jasno je da postoji izgledna mogućnost da Crna Gora na Samitu učestvuje i formalno kao država članica, ukoliko ratifikacija u Holandiji bude okončana bez dodatnih procedura.

Pitanje: Prema informacijama crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova da li je realno da se sve četiri ratifikacije, ukuljučujući i crnogorsku odrade za nešto više od dva mjeseca?

Imajući u vidu navedene rokove i procedure vrlo je realno da proces ratifikacije bude okončan do trenutka održavanja Samita. Svakako, bližimo se trenutku kada ćemo i definitivno znati da li će to biti moguće. Doduše, sa stanovište suštine nema nekog značaja da li ćemo članica Alijanse formalno postati na samom Samitu ili nekoliko dana kasnije. Ukoliko se to desi na Samitu, bila bi to svakako lijepa simbolika. Ali, i u slučaju da bude neposredno nakon samita, svakako će biti upriličena posebna ceremonija povodom prijema nove članice, tako da formalni elementi neće izostati ni u jednom slučaju. Ovim povodom treba istaći da generalni sekretar NATO-a lično, kao i zvaničnici država članica, iskreno nastavljaju napore kako bi proces formalizacije članstva Crne Gore bio okončan u što skorijem roku i to redstavlja potvrdu snažne i nedjeljive političke podrške evroatlanske budućnosti Crne Gore.

Kada je riječ o ratifikaciji Protokola u Skupštini Crne Gore, ona ni na koji način nije uslovljena okončanjem ratifikacije u državama članicama. Stoga se ona u našoj Skupštini može, shodno podrazumijevajućoj proceduri, obaviti u bilo kom trenutku. Crnogorske institucije će o dinamici i vremenskom okviru čina ratifikacije zauzeti stav i povući odgovarajuće poteze u dogledno vrijeme.