Manja slova Veća slova RSS
MFA.GOV.ME mail
Diplomarius
Evidencija iseljenika

MVP

MARRI
CEI

MVPEI

PDV i Carina

>

Intervju ministra vanjskih poslova prof. dr Srdjana Darmanovića agenciji "MINA": Tradicionalno prijateljstvo sa Rusijom mit iz prošlosti

Datum objave: 22.05.2017 16:55 | Autor: Ministarstvo vanjskih poslova

Ispis Štampaj stranicu


Podgorica, (MINA) – Crna Gora u Rusiji nema uzor za demokratski sistem, a mit o tradicionalnom prijateljstvu vezan je za dalju prošlost, ocijenio je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović, poručujući da članstvo u Evropskoj uniji (EU) i NATO-u nije hir političara, već državno opredjeljenje.

On je ocijenio da u Crnoj Gori podjele postoje odavno i da su se nekad kretale drugim linijama, a da su u novijoj političkoj istoriji najviše bile izražene kroz podjelu oko državnog statusa.

„To je imalo refleksije i na pitanje identiteta, tako da su to stari društveni rascjepi iskazani na novom pitanju, a to je ovoga puta članstvo u NATO. Ovo pitanje, zapravo, zasijeca mnogo dublje nego što je obično članstvo u jednoj vojno-političkoj organizaciji“, rekao je Darmanović u intervjuu agenciji MINA.

On smatra da se radi o podjelama koje simbolizuju opredjeljenje za tradicionalistički kurs ka istoku i modernizatorski kurs ka vrijednostima zapadnih demokratija.

„Isti ili slični društveni i politički rascjepi ranije su bili izraženi kroz pitanje etničkog identiteta (crnogorstvo – srpstvo), i kroz vidjenje državnog statusa (independizam – federalizam). U ovom momentu, u osnovi isti protivnici sukobili su se na opredjeljenju za ili protiv NATO-a, što je zapravo samo nova bitka starih istorijskih i političkih rivala. Pri tome su se mijenjali spoljni učesnici. Protivljenje vrijednostima savremenih demokratskih društava je krajem prošlog stoljeća u Crnoj Gori imalo pokrovitelje u Srbiji, naročito pod Miloševićevim režimom, a danas je tu ulogu preuzela Rusija“, rekao je Darmanović.

Kako je kazao, tadašnji protivnici crnogorske nezavisnosti i zapadnih vrijednosti zapravo su samo promijenili lik vođe. „S tim što im se čini da danas imaju mnogo snažnijeg saveznika i moglo bi se reći da zapravo u Putinu vide Miloševića, samo mnogo jačeg i moćnijeg, jer je mnogo moćnija zemlja u pitanju“.

„Članstvo EU i NATO nije hir garniture političara iz posljednjih par godina, već trajno opredjeljenje zapisano u Deklaraciji nezavisnosti, kad su građani 21. maja glasajući za nezavisnost istovremeno glasali i za buduće članstvo Crne Gore u EU i NATO “, naveo je Darmanović.

On je poručio da je članstvom u NATO-u Crna Gora definitivno učvrstila odluku o nezavisnosti iz 2006. godine i stavila pečat na nezavisnost i bezbjednost granica.

„Crna Gora je, osim trajnog obezbjeđenja granica i bezbjednosti, članstvom u NATO dobila i potvrdu sopstvenoj bezbjednosti u svijetlu evropskih integracija. EU nema više razloga da se pita o bezbjednosti Crne Gore, posmatrajući je kao svog budućeg člana, jer je ona osigurana članstvom u NATO-u“, rekao je Darmanović.

On je ocijenio da će od te odluke najviše koristi imati ne generacija koja ju je donijela, već buduće generacije.

Kad su u pitanju odnosi sa Rusijom, šef diplomatije je ocijenio da su politički odnosi Podgorice i Moskve u silaznoj putanji u posljednje dvije ili tri godine, odnosno, kako je rekao, otkad je Rusija počela aktivno da se miješa u pitanje crnogorskog članstva u NATO-u.

„Ne želim da kažem da smo meta bili prvenstveno mi, Rusija nema razloga da s bavi tako malom zemljom na Balkanu iz ugla njenog članstva u NATO, nego se radi o političkom pravcu koji je Moskva zauzela posljednjih godina i koji se iskazuje time da nastoji da popuni geopolitički vakuum svuda gdje se za to ukaže prilika“, rekao je Darmanović.

Kako je kazao, pristup Rusije bi se mogao opisati u sintagmi „ometaj NATO i oslabi, ili ako je moguće, podijeli EU“.

„Slabljenje i podjela EU i ometanje NATO-a se vrši i na Zapadnom Balkanu. Zato je, da bi se ostvarile nove linije geopolitičkih podjela, bilo neophodno spriječiti Crnu Goru da postane članica Alijanse, dok je, s druge strane, poznato da EU neće biti cjelovita, slobodna i jedinstvena, ukoliko ne uspije da pod svoje okrilje privuče zemlje Zapadnog Balkana“, naveo je Darmanović.

Zapadni Balkan, dodao je, neće nikad biti tako stabilan ako ne bude imao dodatni izvor stabilnosti kakvi su EU i, za one koji to žele, NATO.

„Istini za volju, iako sam veliki poštovalac kulture, literature, stvaralaštva ruskog naroda i njegovog heroizma u borbi protiv fašizma, zatim njihove šahovske škole čijoj dominaciji nije bilo ravne u istoriji drevne igre, moram da kažem da je priča o tradicionalnom prijateljstvu prilično vezana za mitove, pa možda i neke činjenice, iz 19. vijeka ili ranije, dok moja generacija nema nikakve posebne vezanosti za to, kaže Darmanović.

To, kako je rekao, vodi do maksime da u politici nama vječnih prijatelja, samo vječnih interesa.

„Ne možemo reći ni da u Rusiji imamo uzor za demokratski sistem, tako da su naše orjentacije usmjerene prema evroatlantskim integracijama, kazao je Darmanović.

Velike sile, međutim, često znaju da mijenjaju interese i svoje pravce i, kako je rekao, ukoliko se ti pravci promijene, moguće da će se pristup prema Zapadnom Balkanu i Crnoj Gori promijeniti.

„Niti smo davali povod za pogoršanje odnosa, niti imamo interes da imamo loše odnose sa bilo kim. Jedino imamo interes da sami odlučujemo o sopstvenoj budućnosti. Nadajmo se da će doći vrijeme kad će naši odnosi biti bolji, jer postoje ekonomski interesi. Nastojaćemo da se politički dijalog uspostavi koliko to od nas zavisi, naravno, sada u novoj situaciji, sa svim obavezama članice NATO-a“, poručio je ministar.

Komentarišući navode stručnjaka za Istočnu Evropu i Balkan u vašingtonskom Centru za analizu evropske politike, Januša Bugajskog, da je pokušaj prevrata u Crnoj Gori u oktobru 2016. samo test za nove akcije Rusije na Balkanu, Darmanović je rekao da pretpostavlja da je Bugajski mislio na nastavak političkog djelovanja Rusije u regionu raznim sredstvima.

“Ne očekujem da će Rusija napustiti razne načine ostvarivanja svojih interesa i treba vidjeti kako će se to dalje manifestovati. Zato imam izvjesnu zabrinutost da će se naši politički odnosi teže obnavljati dok je ta vizura Balkana iz Moskve prisutna. U svakom slučaju, Crna Gora treba da bude prosto na oprezu u slučaju bilo kakvih akcija“, ocijenio je on.

Prema njegovim riječima, pokušaj terorističkih akcija je ostavio političke posljedice, iako je bio neuspješan.

„Opozicija se odmah uhvatila za taj motiv, pravdajući njime bojkot izbora koje je inače, tijesno, ali sasvim čisto, izgubila. Mislim da je pravi motiv bojkota bio upravo poraz na izborima, a ne državni udar, a to je dosta jasno iskazano time što je opozicija rado prihvatala rezultate izbora u gradovima u kojima je pobijedila. Po tom pristupu, posledica državnog udara nije bilo u Budvi i Kotoru, ali jeste na nivou cijele zemlje.“ Ovo je, naravno, toliko kontradiktoran pristup i suprotan nalazima OEBS-ODIHR-a i Savjeta Evrope, pa je to i razlog što opoziciona verzija vidjenja oktobarskih izbora nije imala nikakvog odjeka kod glavnih medjunarodnih subjekata, rekao je Darmanović.

„Sigurno je da Vlada i Skupština, što se tiče izbornog rezultata, imaju potpuni legitimitet, a naravno da nije dobro što opozicija pokušava da sve to negira taktikom bojkota parlamenta. Normalno rješenje bi bilo da se predstavnici vlasti i opozicije u parlamentu i dogovaraju i sukobljavaju oko toga šta treba raditi u budućnosti, jer tako funkcioniše svaki demokratski sistem“, ocijenio je on.

Darmanović smatra da će opozicija, ukoliko politički bojkot potraje, morati sama da vidi šta će sa time da radi. „Iduće godine slijede izuzetno važni izbori - predsjednički i lokalni u 14 opština i na tim izborima će se jasno pokazati koja od dvije strane u društvu ima većinu, pa će oni u dobroj mjeri odslikati moguće pravce daljeg razvoja situacije.“

„Zasad ne izgleda da se nešto bitno mijenja u opozicionoj taktici bojkota, ali, u medjuvremenu, dolazi do značajne prekompozicije opozicionog biračkog tijela, kakvo smo vidjeli na izborima u Herceg Novom. Od bojkota je najviše profitirala jedna nova partija koja potvrdjuje evropski trend iz poslednjih godina da novi anti-sistemski politički subjekti lako apsorbuju nezadovoljstvo znatnog broja birača.“ Ovaj trend bi mogao da dovede do dalekosežnih promjena na opozicionom političkom spektru, ocijenio je on.

Darmanović je, kad je u pitanju integracija Crne Gore u EU, kazao da su tu putevi uglavnom zacrtani i da država slijedi postojeću agendu i sa primjerenom dinamikom otvara nova poglavlja i polako će nastaviti i da zatvara ona koja su otvorena.

„Prema ocjenama drugih, a ne nas samih, Crna Gora je lider evropskih integracija u regionu, i ukoliko ne bude eventualnih usporavanja ili nedoumica u samoj EU oko proširenja, pretpostavljam da će se dinamika nesmetano nastaviti i da ćemo, prema zacrtanim planovima, otvarati i zatvarati poglavlja. U tom smislu, vjerovatno da bi okvir od tri do pet godina bio realan za naše članstvo u EU“, kazao je on.

Međutim, dodao je, EU je preživjela izvjestan šok sa Bregzitom, jer nije bilo koja zemlja napustila EU, već druga ekonomija u Evropi i stalna članica Savjeta bezbjednosti UN.

„Sada se vjerovatno u vodećim zemljama EU traži validna strategija za dalji nastavak politike proširenja. Tu je posebno važan Zapadni Balkan, jer smo mi, kao evropsko dvorište, prvi region koji je na redu da bude apsorbovan od EU“, kazao je Darmanović.

On je poručio da je, u tom smislu, za Crnu Goru veoma važno da se održi princip regate, odnosno da se zemlje budu tretirale i ocjenjivale prema njihovim zaslugama. „Za nas ne bi bio poželjan nikakav regionalni pristup, jer bi to značilo da bi morali da čekamo na ostale i odlučno se zalažemo da se princip regate ničim ne dovodi u pitanje.“

„Da bi nastavili kao i dosad, moramo imati rezultate, to se podrazumijeva. Jasno je da nikakvih popusta neće biti, niti u Crnoj Gori to iko očekuje. Mi ne sprovodimo reforme da bi ispunjavali upitnike i fajlove za Brisel, već da društvo učinimo sposobnim da dostigne visoke standarde članstva u EU. Uporedo sa time želimo da EU dodatno intenzivira svoje prisustvo na Balkanu, jer ako EU i NATO ne budu ovdje, doći će neki treći. Mislimo da je politika proširenja najbolji odgovor na jasan gubitak koji je EU pretrpjela sa Bregzitom“, smatra Darmanović.

Prema njegovim riječima, za EU nema boljeg odgovora nego da se dalje širi, a forma i modalitet širenja je drugo pitanje. „Ali za EU je ovo najbolji pravac, u tom smislu smo ohrabreni rezultatima predsjedničkih izbora u Austriji, parlamentarnih izbora u Holandiji i predsjedničkih u Francuskoj, na kojima su proevropske snage odnijele kritično važne pobjede za opstanak EU“, kazao je on.

Darmanović je rekao da, uporedo sa time, treba biti svjestan da je anti-evropska politika dobila gotovo 40 odsto glasova u Francuskoj, da je glavna anti-evropska partija u Holandiji ostala relativno snažna.

„To je prosto tako sa demokratijama. One ponekad izbacuju na površinu politike i aktere koji su u osnovi njihovi protivnici. Ipak, bitno je da su ova dva izborna procesa završena sa jasnom pobjedom evropskih snaga. Gotovo je sigurno da će pro-evropske partije odnijeti ubjedljivu pobjedu i u Njemačkoj, što daje veliku nadu da EU ima snage da se odbrani na principima na kojima je i stvorena“, kazao je on.

Ministar smatra da uvijek ima izvjesnog straha za budućnost EU, jer sve složene tvorevine nose sa sobom razne unutrašnje dinamike, pogotovo ukoliko sama EU i njene strukture ne shvate da nešto i tamo treba da se mijenja.

„Na kraju krajeva, možda najproevropskiji kandidat kojega možete da zamislite, Emanuel Makron, je u svojoj kampanji rekao da, ukoliko se EU ne promijeni, može se suočiti sa Fregzitom, čak iako on pobijedi. To znači da su i vodeći političari u EU svjesni da neke stvari ne mogu ostati po starom“, kazao je Darmanović.

On je rekao da se ponekad pretjeruje sa tezama o glomaznosti i neefikasnosti briselske bitokratije, jer čitav aparat u Briselu manje košta nego npr. gradska administracija Amsterdama. “Ali, čitav mehanizam odlučivanja, činjenica da osim Evropskog parlamenta, nemate organe u EU koji proizilaze iz bilo kakvog mehanizma direktnih izbora, zatim iznevjerena očekivanja birača širom Evrope, sve to i dalje djeluje zabrinjavajuće“, poručio je Darmanović.

Problema ima, i oni će se pojavljivati, ali, kako je rekao, važno je to što se vidi jasan trend proevropske politike unutar ključnih zemalja EU.

Upitan da li se u narednom periodu mogu očekivati promjene kad je u pitanju diplomatski kadar, pogotovo kad su u pitanju promjene koje su dio političkih dogovora, Darmanović je rekao da politička imenovanja postoje, ali da se u javnosti stvara pogrešan utisak da se ambasadori i diplomate Crne Gore regrutuju samo prema političkim kriterijumima.

„U stvarnosti je obrnuto. Značajna većina naših diplomata, su takozvane karijerne diplomate, ljudi koji su karijeru gradili u Ministarstvu vanjskih poslova ili su već relativno dugo njegov dio. Postoji, naravno, i dio diplomatskog kadra koji se regrutuje iz političke sfere, kao i u većini zemalja u svijetu“, rekao je on.

Kako je kazao, broj zemalja u kojima je diplomatski kadar sto odsto profesionalan nije veliki. „Politička imenovanja postoje svuda u svijetu, pitanje je samo do kog stepena. U Crnoj Gori je taj procenat 20 odsto, u Americi, na primjer, nema ograničenja, predsjednik može da postavi koga hoće“.

„Kod nas nije samo riječ o tome da li diplomate dolaze iz profesionalnog sastava ili političke sfere, nego kakav je njihov kvalitet, da li su osposobljeni da vrše svoj posao, da li raspolažu određenim diplomatskim znanjima i vještinama, da li nose sa sobom ukupno obrazovanje i ličnost koja će dostojno da zastupa svoju zemlju i, razumije se, da li imaju potreban nivo znanja stranih jezika – engleskog ili zemlje prijema u kojoj borave. Najbolje bi bilo da se engleski jezik podrazumijeva“, kazao je Darmanović.

Što se tiče konkretnih imenovanja, dodao je on, uvijek su moguće promjene ambasadora.

„Ali u ovom momentu ne mogu ništa da kažem o konkretnim promjenama, jer dobra diplomatska praksa nalaže da se prema zemljama prijema postupa fer i da se ne govori o imenima dok ona zapravo iz date zemlje ne dobiju potvrdu. To se odnosi na sve, nije riječ o pojedinačnim slučajevima“, saopštio je Darmanović.

Kad se radi o kadrovskim pitanjima u Ministarstvu, Darmanović je poručio da nema nikakve drame, i da su posrijedi redovna postavljenja.

„Sad slijedi talas promjena koji će biti uslovljen zakonom o starosnim penzijama, jer svim diplomatama koji u momentu obavljanja dužnosti navrše 67 godina, automatski, shodno zakonu, prestaje mandat. Procedura popunjavanja upražnjenih mjesta je jasna. Vlada utvrdjuje predlog za imenovanje ambasadora, a postavlja ih ukazom predsjednik države, zaključio je Darmanović.