Manja slova Veća slova RSS
MFA.GOV.ME mail
Diplomarius
Evidencija iseljenika

MVP

MARRI
CEI

MVPEI

PDV i Carina

>

Imamo realnu šansu da dobijemo poziv za NATO do kraja 2015.

Imamo realnu šansu da dobijemo poziv za NATO do kraja 2015.
Datum objave: 15.09.2014 12:18 | Autor: MVPEI

Ispis Štampaj stranicu


MVPEIPOBJEDA: Na nedavno održanom NATO Samitu u Velsu članice Alijanse su potvrdile da će nastaviti intenzivirani dijalog sa Crnom Gorom kako bi do kraja 2015. godine procijenile da li je Crna Gora spremna da dobije poziv. Ovo je veoma pozitivna poruka za Crnu Goru, kako je Vi komentarišete?

- Odluka o Crnoj Gori, uzimajući u obzir postojeće okolnosti, veoma je pozitivna za nas. Moramo da imamo nekoliko stvari u vidu kada sagledavamo trenutak u kojem je ona donešena. Prva je, da i Alijansa, kao i svi mi, živi u jednom drugačijem bezbjednosnom okruženju u odnosu na ono kada se NATO i EU širila. Ta dramatična promjena ne samo u Evropi, već i na Mediteranu i na Bliskom istoku, događa se posljednjih mjeseci i utiče da prioriteti na samitu budu drugačiji od onih planiranih i da članice Alijanse najveći dio vremena u Velsu provedu razmatrajući kako na najefikasniji način odgovoriti na ove izazove. Zbog toga je „politika otvorenih vrata“ ostala nekako u sjenci ovih pitanja. Istovremeno, članice su i ranije najavile da neće pozvati nijednog od aspiranata. Uprkos svim otežavajućim okolnostima Crna Gora je dobila jasnu poruku ohrabrenja, priznanje za ostvarene rezultate i priliku da se o našem pozivu odlučuje mimo samita, u relativno kratkom vremenskom roku nakon Velsa.

POBJEDA: Crna Gora će, ukoliko bude pozvana mimo samita predstavljati presedan u politici proširenja. Da li to znači da smo do sada kvalitetno odradili reforme koje se od nas traže? Da li je to priznanje?

- Upravo tako. Ovim je donijeta odluka koja predstavlja svojevrstan presedan kada je u pitanju način prijema. Po prvi put jedna država ima priliku da bude pozvana u članstvo između dva samita. Znači, Crna Gora za poziv neće morati da čeka samit u Varšavi. Šefovi država članica su svoje pravo odlučivanja prenijeli na ministre inostranih poslova tako što su ih ovlastili da na redovnom ministarskom sastanku odluče o pozivu Crnoj Gori. U ovoj odluci nije sadržan samo simbolični značaj, već je Crna Gora dobila svoj individualni program, skrojen samo za nju, i jasan vremenski okvir u kojem treba da se donese odluka. Države članice su se obavezale da o tome odluče do kraja iduće godine. Sve ovo nam ukazuje da je NATO prepoznao napredak Crne Gore i da je u postojećim okolnostima Alijansa pružila najviše što je mogla. To je konkretan i nedvosmislen dokaz da smo priznati kao najozbiljniji aspirant za članstvo.

POBJEDA: Šta konkretno znači intenzivirani dijalog?

- Intenzivarni i fokusirani dijalog je mehanizam koji se po prvi put primjenjuje do sada i kreiran je isključivo za Crnu Goru. Taj mehanizam će se sprovoditi tokom predstojećeg ciklusa Akcionog plana za članstvo. Može se reći da je naš proces pristupanja NATO-u sada unaprijeđen i podignut na kvalitetno drugačiji – viši nivo. Ovaj proces podrazumijeva intenziviranu političku i drugu komunikaciju između Crne Gore i Alijanse. On predviđa veći broj sastanaka na najvišem nivou, veći broj posjeta crnogorskih zvaničnika, kao i NATO zvaničnika Crnoj Gori i intenziviranje razgovora u oblastima od velike važnosti za obije strane. CG će nastaviti da sprodvodi reforme u svim oblastima, ali će najvažnije biti reforme u oblasti vladavine prava, što svakako mi već sprovodimo u pregovorma sa Evropskom unijiom, kao i reforme u sektoru bezbjednosti, koje su se i do sada sprovodile. Takođe je vidljivo iz kominukea da su članice prepoznale i pohvalile napredak Crne Gore u jačanju podrške javnosti za članstvo u NATO, tako da će i ova oblast biti praćena.

Ako ovaj fokusirani dijalog prevedemo na konkretni jezik znači da će članice narednih petnaest mjeseci s posebnom pažnjom sarađivati sa nama i pratiti aktivnosti Crne Gore. Mi ćemo, kao što sam već rekao, dobiti novi, izdvojeni status u odnosu na druge aspirante. Ukoliko rezultati budu zadovoljavajući i iduće godine na jesen izvještaj o napretku bude pozitivan, na ministarskom sastanku će biti donešena odluka da se CG pozove u NATO.

POBJEDA: Kakve su Vaše procjene, da li je realno da dobijemo poziv krajem 2015. i da na narednom samitu u Varšavi učestvujemo kao članica?

- Mislim da je ovog puta lopta u našem dvorištu i imamo realnu šansu da u predviđenom roku dobijemo poziv. Imamo jasan vremenski okvir, kao i obavezu NATO-a da sa nama pregovara i o nama odluči u datom momentu. Sada imamo mehanizam kroz koji idemo, postoji jasan cilj i okvir koji ne može da se mijenja. Imamo detaljan plan koji se upravo razrađuje i koji će konkretizovati navedenu ideju o pojačanoj saradnji sa NATO-om. Mislim da će Crna Gora iskoristiti ovu šansu, jer u postojećim okolnostima mi bolju šansu ne možemo da dobijemo. Što je najvažnije, jedino smo je mi dobili od svih aspiranata i sada sve zavisi od nas. Ako dobijemo poziv krajem 2015, ulazimo u fazu tehničke procedure pristupanja koja ide u dva koraka. Prvi korak je potipisivanje protokola o pristupanju i mi tim činom postajemo de facto članica. Nakon potpisivanja protokola pristupa se procesu ratifikacije, što zahtijeva neko vrijeme. Na kraju se na samitu formalnim prijemom završava ova procedura.

Ovdje još jednom moram istaći da smo svjesni da je ovaj proces moguć jedino ako i dalje nastavimo sa aktivnostima kao i do sada i ako ispunimo potrebne kriterijume. Svjesni smo da to nije „nemoguća misija“ i da ćemo u članicama imati velike saveznike sa kojima ćemo blisko sarađivati.

POBJEDA: Analitičari ocjenjuju da je ovo bio istorijski samit, hoće li NATO dokazati da je spreman da se izbori sa situacijom u Ukrajini i novim bezbjednosnim prijetnjama u svijetu?

- Očigledno da su nove okolnosti uticale da NATO promijeni smjer svoje pažnje. Sve do februara ove godine, na primjer, planirano je da glavna tema bude završetak ISAF Misije u Avganistanu, najveće, najduže i najkompleksnije NATO misije do sada. Novi bezbjednosni izazovi u Evropi su uticali da NATO donese neke konkretne odluke sa ciljem da postane snažniji, brži i efikasniji. Donešeno je niz konkretnih odluka, prije svega, tu je odluka da članice moraju da pojačaju svoje finansijsko izdvajanje za odbranu, a to se prije svega odnosi na evropske zemlje, koje su zbog nekih drugih okolnosti posljednjih godina smanjivali ove troškove. Osim toga, donešena je odluka o formiranju jedinice za brzo dejstvo i niz drugih kojima se stvaraju poluge za jačanje odbrambenih kapaciteta članica.

To je svakako bio istorijski samit, koji je donio i određenu reviziju strategije o bezbjednosnim prijetnjama. On je ponovo stavio sanažan akcenat na konvencionalne prijetnje, što se smatralo skoro prevaziđenim. Ono što je na Lisabonskom samitu skoro bilo napušteno, sada je u Velsu vraćeno. O svim ovim promjenama i mi moramo da razmišljamo i sagledavamo ih u svim njihovim domenima jer ćemo ubrzo postati članica.