Manja slova Veća slova RSS
MFA.GOV.ME mail
Diplomarius
Evidencija iseljenika

MVP

MARRI
CEI

MVPEI

PDV i Carina

>

Intervju potpredsjednika Vlade iministra vanjskih poslova i evropskih integracija Igora Lukšića za magazin CorD

Intervju potpredsjednika Vlade iministra vanjskih poslova i evropskih integracija Igora Lukšića  za magazin CorD
Datum objave: 30.06.2014 11:03 | Autor: MVPEI

Ispis Štampaj stranicu



1. Ovog proleća imali ste živu diplomatsku aktivnost. Posetili ste SAD, Kanadu, Nemačku. Kakvi su Vaši utisci, šta je Crna Gora želela tim posetama, a šta su postignuti rezultati?

Nema ništa vanredno u tome. Naša diplomatska aktivnost je uvijek visokog intenziteta, uzrokovana s jedne strane integracionom agendom koja je dinamična, i okolnošću da smo mala zemlja što podrazumijeva potrebu frekventnijeg prezentiranja naših stavova. Naš put prema članstvu u EU i NATO uslovljava potrebu da pojačano radimo prema pojedinačnim državama članicama i na taj način obezbijedimo na svim relevantnim adresama potpuno razumijevanje rezultata i napora koje preduzimamo na planu unutrašnjih reformi. U tom smislu, naši nedavni razgovori u Rumuniji, Njemačkoj, Italiji, Sjedinjenim državama, Kanadi i drugdje, iako samo dio kontinuiranog dijaloga na svim nivoima sa ovim i drugim državama, ovih mjeseci imaju izvjesnu specifičnu težinu za Crnu Goru i ostvarivanje prioritetnih ciljeva naše vanjske politike, članstva u NATO savezu i Evropskoj uniji. Nesumnjivo, rezultat je nepodijeljeno razumijevanje i podrška Crnoj Gori ovih i drugih država i, što je još važnije, njihova jasno iskazana namjera da, upravo prepoznajući značaj postignutih rezultata na unutrašnjem planu, nastave da, kroz sve sadržajnije programe bilateralne i saradnje na multilateralnom planu, jačaju evropsko i tranatlantsko partnerstvo sa našom zemljom.#

2. Crna Gora je posvećena integracijama - u EU i u NATO. Možete li da ocenite dosadašnji put i šta te integracije znače za crnogorsko društvo?


Kada je u pitanju EU, otvorili i smo i privremeno zatvorili pregovore u dva i otvorili devet pregovaračkih poglavlja, uključujući i dva najzahtjevnija. EU je unaprjedjujući pregovarački proces promijenila pregovaračku strategiju i insistira na početnim pregovorima u poglavljima koja se tiču vladavine prava. Nosimo se sa tim, odgovorno i u skladu sa rokovima, uvijek insistirajući da smo veoma svjesni da je vladavina prava jedan od najvećih izazova za naš unutrašnji razvoj, te da ga zato ne doživljavamo kao imperativ koji nam bilo ko nameće, nego kao obavezu da obezbijedimo viši kvalitet života našim građanima. Kada je NATO u pitanju, nastojimo da ispunimo preduslove da bismo ohrabrili raspravu o proširenju na samitu u Velsu. Vrlo smo ambiciozno postavili svoj cilj. 2006. smo krenuli putem saradnje kroz Partnerstvo za mir, sada trenutno realizujemo četvrti godišnji akcion plan. Tokom prethodnih par godina vrijedno smo radili na četiri prioriteta na kojim su NATO partneri insistirali, kao na prioritetima iz agende naše integracije. Oba integraciona procesa za naše građane znače bolji kvalitet života, veću sigurnost i bezbjednost, a samim tim i politička stabilnost i više šansi za održivi ekonomski prosperitet u dugom roku. #

3. Možete li da konkretizujete oblasti evroatlantskih integracija u kojima je Crna Gora postigla progres?


Crna Gora trenutno uspješno sprovodi IV Godišnji nacionalni program (ANP) u okviru Akcionog plana za članstvo (MAP), koji je predstavljen NATO-u 28. oktobra 2013. u Briselu. U potpunosti smo posvećeni sprovođenju reformi u ključnim oblastima za integraciju u NATO, kako bi pokazali jasan napredak i spremnost za članstvo: vladavina prava, podrška javnog mnjenja, kao i dalje reforme bezbjednosnog sektora. Očekujemo da će Izvještaj NATO-a o napretku CG u IV ANP-u, koji će biti usvojen do kraja maja o.g, biti pozitivan i jasno potvrditi naš progres u svim poljima.#

4. Ovih dana obeležena je godišnjice formiranja pregovaračke strukture za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU, šta su ostvareni rezultati?

Tokom prve dvije godine pregovora formirali smo kvalitetnu pregovaračku strukturu koja broji 1 300 ljudi različitih stručnih profila koji dolaze iz svih struktura društva, završili i tzv. skrining proces. Sav ovaj pregovarački posao su pratile opsežne društvene reforme, političke i ekonomske, koje su i omogućile značajan napredak u svim oblastima. Rezultati našeg rada su prepoznale države članice EU i omogućile da privremeno zatvorimo dva pregovaračka poglavlja, kao i da otvorimo pregovore u sedam poglavlja. Posebno je značajno što smo u okviru novog pristupa otvorili poglavlja 23-Pravosuđe i temeljna prava i 24-Pravda, sloboda i bezbjednost, koja predstavljaju temelj vladavine prava. Očekujem u narednom periodu otvaranje još jednog broja poglavlja. #

5. Šta su dalje aktivnosti u 2014. na realizovanju mera iz akcionih planova za 23. i 24. pregovaračko poglavlje, a šta očekujete kao reakciju iz Brisela na predate pregovaračke pozicije?

Kao ključne aktivnosti do kraja godine mogu se izdvojiti donošenje Zakona o sprečavanju korupcije koji će biti osnov za dalje formiranje Agencije za antikorupciju, donošenje Zakona koji će tretirati pitanje staranja nad oduzetom imovinom, što će stvoriti uslove za formiranje tijela koje će se baviti ovim pitanjima, a planirano je formiranje Specijalnog tužilaštva za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije gdje je izrađen nacrt Zakona koji će ovo pitanje regulisati. Do kraja godine očekujemo i zaokruživanje zakonodavnog okvira u brojnim oblastima kao što su pravosuđe, gdje ćemo finalnim izmjenama 4 zakona koja regulišu uređenje pravosuđa, stvoriti uslove za potpunu nezavisnost i odgovornost u pravosuđu. U oblasti antikorupcije, očekuje se donošenje Zakona o javnim nabavkama, Zakona o opštem upravnom postupku, Zakona o sprečavanju sukoba interesa i Zakona o lobiranju. Takođe, očekujemo da uslijedi i jačanje kapaciteta određenih institucija kao što je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Uprava policije i tužilastvo.#

6. Jednom ste nedavno spomenuli izazove pred Crnom Gorom. Koji su to izazovi?

Naši spoljnopolitički izazovi rekao bih ujedno predstavljaju i našu šansu, za bolju, sigurniju i prosperitetniju budućnost naših građana. Ova godina će za nas biti prepuna takvih izazova. Prvo, trudićemo se da otvorimo što više pregovaračkih poglavlja, kako bi se održala dinamika naših pristupnih pregovora, ali i da sprovodimo neophodne unutrašnje reforme. U potpunosti razumijemo odgovornost koju imamo kao prva zemlja koja je započela pregovore novim pristupom, jer Crna Gora može uticati na ostale zemlje aspirante da započnu reforme svog društva i ubrzaju put prema EU. Ništa manje važan očekuje nas na NATO samitu u septembru u Velsu, za koji još uvijek ne znamo da li će biti samit proširenja. Naša evroatlantska ambicija motivisana je, prije svega, potrebom da osiguramo budućnost naših građana ne samo u bezbjednosnom, već i na ekonomskom i poliičkom planu. To je važno za naš region.#

7. Kako ocenjujete rezultate Projekta Nacionalne konvencije o evropskoj integraciji?


Projekat NKEI ima dugoročan, pozitivan efekat na reformske procese u Crnoj Gori. Prije svega, on je doprinio umrežavanju eksperata iz javnog, privatnog i civilnog sektora i konstruktivnoj razmjeni mišljenja što je i bila njegova svrha. To je doprinijelo jačanju i boljoj iskorištenosti ljudskih resursa u radu radnih grupa, kao i identifikaciji izazova u pojedinim oblastima u pravcu postizanja što kvalitetnijeg sprovođenja strateških nacionalnih politika na putu prema punopravnom članstvu u EU. Ono što je najvažnije, ovaj projekat je doprinio da objedinimo najvažniji resurs kojim raspolažemo, a to su ljudi, i da znanje, iskustvo i energiju usmjerimo u pravcu postizanja zajedničkih ciljeva. #

8. Kako evropski i međunarodni partneri Crne Gore ocenjuju njen napredak ka izgradnji društva po standardima EU?

Crna Gora je veoma ozbiljno i odgovorno pristupila reformskim aktivnostima u procesima evropske i evroatlantske integracije. Iako je pred nama još uvijek značajan dio puta i ogroman rad, možemo se pohvaliti da smo sve dosadašnje etape prešli efikasno i kvalitetno. Upravo su ostvareni rezultati, kako na polju sprovođenja suštinskih reformi u oblasti politike i ekonomije, ali i svih ostalih, tako i u dijelu jačanja dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje bili osnov za napredovanje Crne Gore na evropskom putu. Naše napore u tom pravcu su prepoznali i evropski i međunarodni partneri. Poruke koje dobijamo i snažna podrška na putu prema EU i NATO govore da međunarodna zajednica računa na Crnu Goru kao na kredibilnog partnera i da je želi vidjeti u društvu najrazvijenijih. #

9. Kako bi članstvo Crne Gore u NATO delovalo na političku stablnost i bezbednosti Crne Gore?

Za zemlju kakva je Crna Gora jedini logičan put za unaprjedjenje bezbjednosti jeste participacija u kolektivnom sistemu bezbjednosti. Članstvo u NATO dugoročna je garancija suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje, bezbjednosti građana i preduslov za stabilan ekonomski napredak kojim se otvaraju i vrata članstva u EU i dodatni je doprinos bezbjednosti regiona. Sigurno je danas ne postoji ništa što bi povoljno djelovalo na našu političku stabilnost i bezbjednost, a istovremeno dalao i snažan doprinos regionalnoj stabilnosti.#

10. Kakva su, na osnovu celokupnog uvoda koji imate, Vaša očekivanja od septembarskog samita i šanse da Crna Gora dobije poziv za ulazak u NATO na samitu u Velsu?

Crna Gora igra veoma važnu ulogu u promociji regionalnog mira i stabilnosti, što je prepoznato od strane naših NATO partnera, kao i naša posvećenost u sprovođenju reformi u četiri ključne oblasti. U ovom trenutku, još nije određena priroda Samita, odnosno da li će to biti samit proširenja ili konsolidacije. Ukoliko saveznici odluče da na dnevnom redu bude pokrenuta tema proširenja, vjerujemo da Crna Gora, kao najspremniji kandidat, može očekivati adekvatnu afirmaciju naših napora.#

11. Koliko ima istine u tezi da je prilagođavanje evroatlantskim standardima bitnije od formalnog poziva?

Svakako, da je dobijanje poziva za članstvo samo po sebi važno. Ali suštinski proces prilagođavanja standardima NATO-a podstiče i pospješuje naše unutrašnje reforme, što je važno i sa aspekta evropske integracije, posebno u kontekstu poglavlja 23 i 24. Naravno, da je važno da naš napredak bude prepoznat i na najvažnijim događajima koji slijede, i da mi vjerujemo da smo spremni da dobijemo poziv, ali ne sprovodimo reforme zbog forme, već zbog suštine, koja za naše društvo znači sigurniju i prosperitetniju budućnost. #

12. U Vašingtonu ste učestvovali u debati o konsolidaciji juga Evrope i istakli”da posao na Balkanu još uvijek nije završen”. Šta po Vama još preostaje da se uradi na Balkanu?


Mislim da iskustvo na Zapadnom Balkanu ukazuje je da je istorijski gledano, ključno pitanje ovog regiona pitanje bezbjednosti stabilnosti. Iz tog problema proističu problemi nedovoljne ekonomske i demokratske razvijenosti, a onda naravno iz tog sve ono što vidimo na površini - i kriminal, korupcija i nasilje i sve drugo. Prema tome, moramo se vratiti rješavanju ishodišnog problema. Za nas je znak jednakosti između stabilnosti Balkana i njegove integracije, ali i ekonomskog razvoja. Nema evropske i ekonomske stabilnosti bez stabilnosti Balkana. #

13. Kao ministar vanjskih poslova u prilici ste da razgovarate i s poslovnom zajednicom širom sveta. Kakvi su njihovi utisci o Crnoj Gori kao poslovnoj destinaciji?


Mislim da investitori sve više uočavaju prednosti Crne Gore, jer se radi o novom, otvorenom tržištu, sa predispozicijama: euro kao zvanična valuta, izuzetno konkurentan poreski sistem, kvalifikovana i relativno jeftina radna snaga, liberalna pravna regulativa, slobodni tokovi roba i kapitala, dobra saobraćajna povezanost. Sa druge strane evropske i evroatlantske integracije nam ide na ruku, jer oba procesa donose sigurnost i stabilnost koju investitori traže. Preduzeli smo brojne aktivnosti i ostvarili napredak u unapređenju biznis ambijenta. Danas je Crna Gora pozicionirana kao 44. od ukupno 189 rangiranih ekonomija na osnovu izvještaja Doing Bussiness Svjetske banke. Da je Crna Gora danas atraktivna lokaciju za strane investitore, potvrđuje i priliv stranih direktnih investicija od sticanja nezavisnosti 2006. godine pa do danas. Uprkos svjetskoj ekonomskoj krizi, Crna Gora već godinama zauzima lidersku poziciju u regionu kada je riječ o visini stranih investicija po glavi stanovnika. #

14. Šta je potrebno u Crnoj Gori učiniti da se unapredi poslovni ambijent koji će doprineti jačanju konkurentnosti njene ekonomije?


U godinama ekonomskih i fiskalnih izazova reforme administativnog sistema i regulatornog okvira ključni su koraci za unapređenje investicione klime kao preduslova privrednom rastu. Reformski procesi posebno su značajni za manje zemlje i otvorene privrede kao što je Crna Gora u smislu jačanja preduzetničke inicijative i atraktivnosti za strana ulaganja. Kreiranje jednostavnijih procedura, modernizacija državne uprave, kao i krajnje efikasna administracija, sve su ciljevi reformskih mjera kojima koordinira Savjet za unapređenje poslovnog ambijenta, regulatornih i strukturnih reformi. Primjera radi, u dijelu unapređenja poslovnog ambijenta, kritične oblasti koje će biti u fokusu pažnje za naredni period su oblasti u kojima je Crna Gora u DB Izvještaju najlošije rangirana, i to: “izvršenje ugovora” (136), “građevinske dozvole” (106), “registrovanje nepokretnosti” (98) i “plaćanje poreza” (86). Pažljivo slušamo utiske i sugestije stranih investitora i svjesni smo da su potrebne dodatne sistemske mjere u cilju pobiljšanja uslova poslovanja na čemu ćemo raditi. #

15. Kako ocenjujete regionalnu saradnju?

Dobrosusjedski odnosi su esencijalni element procesa stabilizacije i pridruživanja Zapadnog Balkana. Oni se održavaju i razvijaju, ne samo na bilateralnoj, već i u regionalnom formatu. Postoji veliki broj regionalnih inicijativa u kojima zemlje regiona sarađuju, ali cijenimo da treba ohrabrivati njihovo ciljno unapređenje. Treba se fokusirati na pitanja od zajedničkog interesa: borba protiv korupcije i kriminala, unapređenje infrastrukturne povezanosti regiona i unapređenje trgovinske saradnje između država, kroz projektno orjentisanu saradnju dogovorenu na najvišem političkom nivou, bez stvaranja novih birokratkih struktura. Takav pristup bi dao i viši stepen legitimiteta zahtjevima naših država kada je u pitanju EU i njihova podrška prcesima integracije. Po uzoru na već oprobane modele, Višegradske grupe npr, ovakav format bi imao svoj puni smisao ne samo u procesu integracije, već i nakon što sve zemlje Zapadnog Balkana postanu punopravni članovi Unije. Raduje me da su takve naše ideje prepoznate kao konstruktivne u regionu i EU i da je okvir saradnje u procesu stabilizacije i asocijacije moguće dodatno iskoristiti. Tome u prilog i govori nedavna Solunska konferencija i interes zemalja EU da podrzi realizaciju projekata infrastrukture u regionu.#

16. Crna Gora se nedavno našla u žiži interesovanja povodom krize u Ukrajini. Da li bi ste tim povodom želeli da pojasnite stav i položaj Vaše zemlje?


Bez želje da ulazim u dublju evaluaciju i kompleksnost aktuelne situacije u Ukrajini, Crna Gora se zalaže za mirno rješenje spora sukobljenih strana u kom su izgubljeni brojni ljudski životi i nanijeta znatna materijalna šteta. Crna Gora, kao zemlja koja je otvorila pristupne pregovore, u potpunosti se, kao i do sada i u skladu sa očekivanjima, priključila rezolucijama EU povodom ukrajinske krize. Crna Gora svakako ne pretenduje da od njene uloge zavisi rješavanje krize, ali u potpunosti podržava napore koje preduzima međunarodna zajednica u cilju njene deeskalacije, intenziviranja dijaloga i smanjivanja ekonomskih reperkusija. U potpunosti podržavamo mirno rješavanje spora pravnim sredstvima, uz očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Neophodno je istaći da, restriktivne mjere kojima se pridružila Crna Gora, ni u kom slučaju nisu usmjerene protiv ruskog naroda i ruske države niti smanjiju našu ambiciju da gradimo prijateljske odnose sa Rusijom, kao što je to tokom cijele istorije odnosa dvije države bilo. One same po sebi očigledno predstavljaju izraz različitosti stavova po ovom pitanju unutar same EU. #

Intervju potpredsjednika Vlade iministra vanjskih poslova i evropskih integracija Igora Lukšića , kao I kompletno izdanje magazina "Montenegro Business Sector 2014" na engleskom jeziku možete
pogledati ovdje.