Manja slova Veća slova RSS
MFA.GOV.ME mail
Diplomarius
Evidencija iseljenika

MVP

MARRI
CEI

MVPEI

PDV i Carina

>

Intervju potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova i evropskih integracija Igora Lukšića za portal CDM

Intervju potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova i evropskih integracija Igora Lukšića za portal CDM
Datum objave: 10.01.2014 10:29 | Autor: MVPEI

Ispis Štampaj stranicu


Doživljavate li otvaranje pet pregovaračkih poglavlja sa EU i kao svoj lični uspjeh, s obzirom na to da ste Vi bili na čelu Vlade kada je Crna Gora dobila status kandidata?

To je, prije svega,  uspjeh politike koja za jasno opredjeljenje ima članstvo u Evropsku uniju i NATO. Iza svakog uspjeha, pa i ovog, kada smo nakon nešto više od godinu dana privremeno zatvorili dva poglavlja, i otvorili pet novih, od kojih su dva ključna za uspostavljanje vladavine prava, te samim tim i dalji ekonomski razvoj, stoji čitav tim ljudi. Prije svega, pregovaračka struktura, resorna ministarstva, civilno društvo. Otvaranjem poglavlja 23 i 24, Crna Gora je pokazala da je ozbiljan partner, ali i da je sposobna da odgovori zahtjevnim obavezama koji su u najboljem interesu njenih građana i budućeg razvoja. Naročito sam ponosan što smo primjenjujući participativni pristup da u radnim grupama uključimo predstavnike civilnog sektora objedinili potencijale čitavog društva oko zajedničkog zadatka integracije u EU. Meni je, svakako drago, što sam i na ranijoj, a i sadašnjoj funkciji imao priliku da učestvujem u kreiranju politika koje prate ove procese, i to, svakako, doživljavam kao uspjeh i resora koji vodim.

Prema Vašim procjenama u kojim poglavljima će biti najviše problema?

Ne bih to posmatrao kao problem već kao izazov, čitav je proces prilagođavanja evropskim standardima na određen način izazov za crnogorsko društvo. Proces integracije u EU, prije svega, podrazumijeva i ulaganje u administrativne kapacitete na nacionalnom i lokalnom nivou koji treba da primjenjuju te standarde i doprinesu jačanja institucija. Vjerujem da imamo kvalitetne kadrove, ali isto tako i da treba do kraja da sprovedemo reformu u državnoj administraciji i prilagodimo je institucijama koje će jednog dana funkcionisati u EU.

Sigurno je da će za nas izazov biti poglavlje zaštite životne sredine u kojoj je trećina pravne tekovine, a kao izazov se nameću infrastrukturne investicije i investicije u prilagođavanje i unapređenje industrijskih tehnologija. Sa druge strane, u oblasti poljoprivreme politike, kvalitetno sprovođenje Zajedničke poljoprivredne politike zahtijeva da Crna Gora ojača  postojeća i osnuje nova tijela i strukture. Iskustvo prethodnih proširenja pokazuje da je ukupni pozitivni razvoj značajno veći od izazova i troškova potpune integracije.

Crnogorska dijaspora tvrdi da matična država baš i ne vodi dovoljno računa o svojim iseljenicina. Šta Vi mislite o tome?

Negdje  je prirodno i očekivano da iseljeništvo traži čvršču vezu i brigu matične zemlje, kao i saradnju na poljima od zajedničkog interesa. Svakako, briga i saradnja sa iseljeništvom je  važan aspekt unutrašnje i spoljne politike Crne  Gore. Ovo  pitanje posljednjih godina  smo uzdigli na nivo od najvećeg državnog  značaja i interesa.  Dobro upravljanje  i koordinacija ljudskim, stručnim i drugim iseljeničkim potencijalima, realne su pretpostavke društveno ekonomskog razvoja  i dalje  afirmacije Crne Gore na međunarodnom planu.

U skladu sa Strategijom saradnje sa dijasporom  i Akcionim planom,  u prethodnom periodu radili smo na jačanju institucionalnog i zakonodavnog okvira unapređivanja saradnje sa iseljeništvom. Transformisan je postojeći Centar za iseljenike u Upravu za dijasporu pri MVPEI, utvrđena je sistematizacija  Uprave sa preciznim nadležnostima   na planu očuvanja jezika kulture, tradicije, državnog-nacionalnog identiteta, statusnih pitanja iseljenika, unapređivanja privrednog partnerstva, istraživanja migracionih kretanja i uspostavljanja komunikacije sa iseljeništvom. Pripremljena je radna verzija Predloga Zakona o iseljeništvu i do donošenja zakona  formiran privremeni Savjet za saradnju sa dijasporom. Planirali smo da do kraja prvog  kvartala naredne godine izađemo sa Zakonom  o saradnji Crne Gore sa iseljeništvom kojim će se regulisati prioritetna  pitanja saradnje, finansijska sredstva, nosioce, nadležnosti i medjusobne odnose institucija od državnog do lokalnog nivoa. U skladu sa očekivanjima i iseljeništva i matice tekuće nadležnosti i djelovanje svih diplomatsko-konzularnih predstavništva na ovom planu biće uzdignute na nivo od najvišeg značaja.

Na koji način treba afirmisati dijasporu da se podstakne ekonomski razvoj Crne Gore?

Svakako da je uloga crnogorskog iseljeništva nemala kada je u pitanju dalji ekonomski razvoj, a posebno ravnomjerniji regionalni razvoj. I do sada je naša dijaspora pružala značajan doprinos razvoju države kroz ulaganje i incijative koje podstiču ekonomski rast. U tom smislu, posebno me raduju projekti, kakav je nedavno promovisan, kada su predstavnici naše dijaspore iz Njujorka investirali u fabriku tekstila u Gusinju. I to je upravo spona koja se održava sa maticom, kada iseljeništvo svojim djelovanjem pomaže u razvojnim projektima. Naša diplomatska mreža ce nastaviti angažman kako bi jačali odnose sa iseljenicima i u tom smislu planiramo i otvaranje konzulata u Luksemburgu, a razmatramo i mogućnosti za otvaranja Generalnog konzulata u Istanbulu. U skladu sa finansijskim mogućnostima,a i budžetskim prostorom.

Uskoro se očekuje imenovanje novih ambasadora, možete li nam sopštiti personalna rješenja novih ambasadora i u kojim državama će obavljati ambasadorsku funkciju?

U skladu sa kadrovskim planom, stvaramo uslove za zamjenu jednog broja ambasadora kojima ističe mandat. Imajući u vidu dobru diplomatsku praksu da se do dobijanja agremana iz zemlje prijema, sa imenovanjima ne izlazi u javnost, ne bih licitirao imenima.

Šta je konkretno Vaše ministarstvo uradilo na uspostavljanju što bolje diplomattske pozicije Crne Gore kako u regionu, tako i u svijetu?

Nastavili smo sa intenzivnom spoljnopolitičkom aktivnošću  na najvećem državnom nivou. Radili smo na jačanju bilateralnih odnosa, posebno u kontekstu jačanja ugovorne baze i ekonomske saradnje.

Mislim da smo u prethodnom periodu radili puno na planu daljeg širenja diplomatske mreže, otvorili ambasade u Bugarskoj i Rumuniji i na Kosovu na čelu sa stalnim otpravnikom poslova u ovom trenutku, a 29. januara otvorićemo i Generalni konzulat u Minhenu. Uskoro ćemo otvoriti i ambasade u Argentini, čime ćemo postaći dalje jačanje ekonomske saradnje sa ovim dijelom svijeta, ali osnažiti i veze sa našim iseljeništvom. U budućem periodu tražićemo, u partnerstvu sa zemljama regiona, mogućnosti za otvaranje ambasade u Kijevu, jednoj od skandinavskih zemalja i u Španiji.

Ove godine smo radili na stvaranju uslova za nerezidentno pokrivanje cijele Evrope gdje nemamo DKP, zemalja G20 u kojima ih nemamo, odnosno zemalja članica OECD, kao i pri nizu multilateralnih organizacija.

U tom dijelu, posebno bih istakao da smo u 2013. godini radili na stvaranju uslova za uspostavljanje ekonomske diplomatije, pa smo na tom planu kroz intenzivnu diplomatsku aktivnost dali podršku Trans-jadranskom gasovodu koji treba da doprinese daljem jačanju regionalne energetske stabilnosti.

Istovremeno, Crna Gora je u prethodnoj godini bila akter najznačajnijih međunarodnih dešavanja, kroz učešće na multilateralnim forumima potvrdili smo se kao kredibilan partner.

Sa kojom državom Crna Gora, da tako kažemo, ima najbolje diplomatske odnose?

Crna Gora njeguje i razvija dobru saradnju sa 167 država sa kojima je uspostavila diplomatske odnose. Dinamika političkog dijaloga i sadržaj saradnje rezultat su obostranih interesa u svim uspostavljenim relacijama.

Naše interese određujemo uvijek iz vizure ključnih spoljnopolitčkih prioriteta Crne Gore, a to su članstvo u EU i NATO-u, dobri odnosi sa susjedima i ključnim članicama međunarodne zajednice, snažnija regionalna saradnja, razvoj bilateralnih veza, posebno ekonomskih sa svim članicama međunarodne zajednice, multilateralna saradnja, promovisanje ekonomskih interesa Crne Gore u inostranstvu, valorizacija značajnog potencijala naše dijaspore u svijet.

Sa druge strane, trudimo sa da optimalno iskoristimo svoje ljudske i institucionalne kapacitete kako bismo ostvarili postavljene ciljeve, istovremeno nastojeći da očuvamo ugled i ojačamo rejting Crne Gore kao ozbiljnog i kredibilnog partnera.

Težimo najboljim mogućim rezultatima uvažavajući realne mogućnosti, a kvalitet odnosa sa drugim državama mjerimo na osnovu pomenutih kriterijuma. U tom smislu, za nas je svaka država jednako važna.

Na kojim poljima je unaprijeđena saradnja Crne Gore sa državama regiona?

Jasna orijentacija naše spoljne politike da njeguje i unapređuje odnose sa susjedima, dala je za rezultat kvalitetan politički dijalog i sadržajnu bilateralnu saradnju sa pomenutim zemljama, u gotovo svim oblastima, od 2006. godine do danas. Ostvaren je veliki broj zvaničnih susreta najviših političkih predstavnika, radnih susreta na sektorskom nivou, potpisan značajan broj bilateralnih i regionalnih sporazuma na osnovu kojih je je sprovoden niz zajedničkih aktivnosti i projekata, olakšana saradnja državnih, strukovnih i drugih institucija.

Pored toga, u godini na izmaku, Region bilježi niz važnih događaja, koji su doprinijeli jačanju saradnje i unapređenju odnosa između država Zapadnog Balkana. Hrvatska je postala članica Evropske unije, Crna Gora uspješno vodi pregovore o članstvu, Beograd i Priština su postigli rezultate u procesu normalizacije međusobnih odnosa koji se ocjenjuju istorijskim, Albaniji je preporučen status zemlje kandidata i vjerujem da ce uskoro biti potvrđen. Svi ti važni pomaci upućuju na zaključak da su zemlje ovog prostora suštinski privržene vrednosnim temeljima Evrope, i da se te vrijednosti sve brižljivije i svjesnije promišljaju u kreiranju sopstvene budućnosti.

To daje pečat i međudržavnom dijalogu, koji je prioritetno okrenut ka životnim pitanjima. Sazrijeva svijest da svako od nas ima odgovornost za valorazaciju sopstvenih potencijala i sopstveni progres, kao i da kroz međusobnu saradnju možemo riješiti mnoga vitalna pitanja koja  pojedinačnim naporima ne možemo postići. Pred nama je vjerovatno decenija do narednog kruga proširenja i u tom periodu valja učiniti sve kako bismo postigli rezultate koji će doprinijeti suštinskoj demokratizaciji, ekonomskom razvoju i jačanju vladavine prava u našim državama. Zato se Crna Gora zalaže, a to će činiti i ubuduće, za napredniji – projektno orijentisan vid saradnje u regionalnom formatu.

Znanja i najbolje prakse u oblasti evropske i evroatlantske integracije država članica bili su izuzetno vrijedni za naš napredak u tim procesima, pa stoga ulažemo napore da prenesemo svoja iskustava državama iz okruženja, koje imaju status kandidata ili potencijalnog kandidata. To je još jedna važna dimenzija saradnje sa najbližim okruženjem.

Kazali ste da će prioritet naše države tokom 2014. godine biti NATO integracije. Šta je planirano da se uradi na tom polju?

Ovo je bila uspješna evroatlantska godina. Naši partneri iz Alijanse su to saopštili u više navrata, a naročito po uspješnom okončanju  trećeg i otpočinjanju čevtrtog ciklusa akcionog plana za članstvo.  Imajući u vidu našu želju i ambiciju da u 2014. godini dobijemo poziv za članstvo,  nastavićemo sa daljim ispunjavanjem obaveza, kao i da aktivno dajemo doprinos globalnoj stabilnosti kao posvećen i pouzdan partner Aliijanse.  Važno je, medjutim, razumjeti da je, sa ili bez poziva na predstojećem samitu, naš interes i obaveza da sprovodimo reforme u toj oblasti, jer je to u najboljem interesu naših građana.

Zato ćemo raditi i na intenziviranju dijaloga sa građanima, kako bismo u kontekstu boljeg razumijevanja ovog procesa građanima ponudili dovoljno argumenata da razumiju benefite od članstva. NATO danas nema alernativu, on je garant  svake sigurnosti jedne države, i važno je da građani na pravi način razumiju da je to najbolji put i za našu dijecu i za dalji razvoj.

Da li ste zadovoljni onim što je Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija uradilo u proteklih godinu dana?

Vrlo sam zadovoljan što smo, kada je spoljna politika u pitanju, održali dinamiku intenzivnih bilateralnih susreta, i na planu evropske i evroatlatske agende zabilježili značajne uspjehe. Godinu  zaključujemo sa sedam otvorenih  pregovaračkih poglavlja (dva privremeno zatvorena), tri otvorene ambasade, spremnih sedam pregovaračkih pozicija, radimo na imenovanjima za nerezidentno pokrivanje za preko petnaest  država, mnoštvo bilteralnih projekata, dinamiziranje saradnje sa dijasporom. Bilans je i na drugim spoljnopolitičkim poljima dobar, ali iako smo mala diplomatska mreža vjerujem da uvijek možemo više, a naročitu na polju konkretnih opipljivih projekta za naše građane. Volio bih da u 2014. godini imamo puno primjera gdje će ekonomska diplomatija i regionalna saradnja dati doprinos materijalizaciji i konkretizaciji investicija i projekata.