Manja slova Veća slova RSS
MFA.GOV.ME mail
Diplomarius
Evidencija iseljenika

MVP

MARRI
CEI

MVPEI

PDV i Carina

>

Intervju glavnog pregovarača ambasadora Aleksandra Andrije Pejovića za Pobjedu

Intervju glavnog pregovarača ambasadora Aleksandra Andrije Pejovića za Pobjedu
Datum objave: 03.11.2013 13:09 | Autor: MVPEI

Ispis Štampaj stranicu


1. Imenovani ste za glavnog pregovarača prije skoro dvije godine, 29. XII 2011. Kako procjenjujete napredak Crne Gore u tom periodu?


Mislim da smo u prethodnom periodu ostvarili značajan napredak, pokazali da smo odgovoran i kredibilan partner EU koji ispunjava svoje obaveze. Otvorili smo pregovore s EU i za nešto više od godinu dana kompletirali pregovaračku strukturu, uspješno završili proces skrininga, privremeno zatvorili dva pregovaračka poglavlja, donijeli kvalitetne akcione planove za dva najvažnija poglavlja, nastavili da sprovodimo naše obaveze iz Sporazuma o Stabilizaciji i pridruživanju, kao i relizaciju projekata iz IPA-e. Upravo je i najnoviji izvještaj EK o napretku prepoznao progres u mnogim oblastima. Iako sam lično zadovoljan, jer se sve dešava utvrđenom dinamikom, nema prostora za uljuljkivanje, jer nas čekaju nove obaveze.

2. Šta je bilo najzahtjevnije sa stanovišta administrativnih kapaciteta?

Mnogo je energije uloženo u formiranje pregovaračke strukture, kako bi ona bila kvalitetna i spremna da odgovori obavezama i zadacima u pristupnom periodu. Radi se o radnim tijelima koja uključuju oko 1500 kvalitetnih pojedinaca koji će, u najvećoj mjeri, iznijeti posao koji nas očekuje u 35 pregovaračkih poglavlja. 

Zaista bih istakao i posvećen rad, dobru organizaciju i odgovornost koju su članovi radnih grupa iskazali prilikom održavanja sastanaka skrininga, posebno bilateralnih na kojima je crnogorska strana predstavila domaće propise u 33 pregovaračka poglavlja partnerima iz Evropske komisije. Takođe, izuzetan timski duh i kvalitetan rad je pokazan i prilikom izrade akcionih planova za 23. i 24. pregovaračko poglavlje tokom kojih je održano preko 300 radnih sastanaka, svakodnevne konsultacije s Evropskom komisijom i ekspertima država članica, realizovane ekspertske misije u Crnoj Gori, kao i javne konsultacije s međunarodnim organizacijama i civilnim sektorom. Cjelokupan taj rad je rezultirao izradom kvalitetnih dokumenata i preporukom Evropske komisije za otvaranjem ovih poglavlja do kraja godine. 

Istakao bih da je jačanje administrativnih kapaciteta proces koji teče paralelno s našim napredovanjem prema EU. Postepeno snažimo naše institucije, usvajamo potrebna znanja i jačamo kadrovske potencijale kako bismo spremno dočekali buduće obaveze.

3. Postoje najave evropskih zvaničnika da će se poglavlja 23. i 24. otvoriti u decembru. Koliko je, po Vasem mišljenju, crnogorsko društvo spremno za suočavanje sa izazovima koje nose ta dva poglavlja? Da li će najviše energije biti potrebno za reformu pravosuđa i kako procjenjujete stanje u ovoj oblasti?

Crna Gora je usvajanjem Akcionih planova za 23. i 24. poglavlje ispunila uslov za otvaranje pregovora u ovim oblastima. Evropska komisija je ocijenila da se radi o kvalitetnim dokumentima i preporučila otvaranje pregovora. Sljedeći korak je predstavljanje Zajedničke pozicije EU od strane Evropske komisije i, nakon njenog usvajanja, sazivanje Međuvladine konferencije za otvaranje pregovora u ovim poglavljima.

Rezultati koje smo u prethodnom periodu postigli na ovom polju, maksimalna angažovanost I odgovornost institucija i pojedinaca nadležnih za pitanja i podoblasti iz 23. i 24. poglavlja, kao i pohvale i podrška koju smo dobili od EK i država članica, uvjeravaju da je Crna Gora spremna za sljedeću, napredniju, stepenicu kad je u pitanju oblast vladavine prava. 

Kad je riječ o pravosuđu, svakako da se radi o oblasti koja predstavlja preduslov za kvalitetno i efikasno funkcionisanje svih ostalih segmenata društva.

Usvajanjem Ustavnih promjena koje obezbjeđuju nezavisnot pravosuđa i donošenjem zakona koji na podustavnom nivou dalje razrađuju utvrđene principe (Zakon o sudovima, Zakon o državnom tužilaštvu, Zakon o Sudskom savjetu, Zakon u Ustavnom sudu CG), napravljen je veliki napredak ka ispunjavanju standarda EU u oblasti pravosuđa. To je veliki korak za Crnu Goru koji svjedoči o unutrašnjoj spremnosti svih činilaca da putem konstruktivnog dijaloga i punog doprinosa dođu do najboljih rješenja.

4. Postoje najave da će i poglavlja poljoprivrede i zaštite životne sredine biti veoma komplikovana. Kakav je Vaš stav?

Članstvo u EU nudi brojne mogućnosti ukoliko posjedujete adekvatno znanje, ideje, ali nosi i izazove s kojima se morate suočiti.

U oblasti zaštite životne sredine kao izazov se nameću infrastrukturne investicije (postrojenja za snabdijevanje vodom za piće, mreža postrojenja za tretman komunalnih otpadnih voda, mreža postrojenja za upravljanje komunalnim otpadom i opasnim otpadom itd.) i investicije u prilagođavanje i unapređenje industrijskih tehnika i tehnologija. Takođe, proces zahtijeva i ulaganje u administrativne kapacitete na nacionalnom i lokalnom nivou i pravosudne kapacitete koji treba da sprovode i prate primjenu tih propisa.

Reforme koštaju, ali dugoročno posmatrano, usvajanje i primjena evropskih standarda vremenom će dati i svoje rezultate. Ono što je dobro je da će veliki dio ovih troškova biti finansiran iz fondova EU, dok će se dio investicija finansirati uz pomoć kredita i iz vlastitih sredstava.

U oblasti poljoprivrede reforme će uticati na ulaganja u ruralni razvoj i povećanje produktivnosti. Primjena evropskog zakonodavstva neće ugroziti tradiciju i proizvodnju crnogorskih proizvoda ukoliko oni ispunjavaju standarde plasmana i distribucije. EU model će biti podsticajan za crnogorsku poljoprivredu, jer postoje mehanizmi za podršku malim gazdinstvima. 

Kvalitetno sprovođenje Zajedničke poljoprivredne politike zahtijeva da Crna Gora ojača postojeća i osnuje nova tijela i strukture kao što su: Agencija za plaćanje, koja će biti spona između crnogorskih poljoprivrednika, nacionalnih institucija i institucija Evropske unije, koje kroz svoje programe finansiraju razvoj tog značajnog sektora, Integrisani sistem administracije i kontrole (IACS) koji sadrži kompjuterizovanu bazu podataka, sistem identifikacije poljoprivrednih parcela, sistem za identifikaciju i registraciju životinja, relevantne registre gazdinstava, Mreža računovodstvenih podataka na farmama (FADN) koja podrazumjeva da poljoprivredni proizvođači vode računovodstvo na gazdinstvima čime se omogućava bolje kreiranje poljoprivredne politike kao i Organizacije proizvođača koje se formiraju oko pojedinih segmenata poljoprivredne proizvodnje i imaju pravila usklađena sa EU propisima.

Iskustvo prethodnih proširenja pokazuje da su ukupni pozitivni razvoj i nove prilike značajno veći od izazova i troškova potpune integracije u Zajedničku poljoprivrednu politiku.

5. Koliko kriza, odnoso nedostatak novca u državnoj kasi, može uticati na kvalitet pregovaranja s EU?

Proces pristupanja košta. Reforme koje sprovodimo, pored institucionalnih i ljudskih kapaciteta, zahtijevaju izdvajanje finansijskih sredstava.

Bitno je naglasiti da su reforme unutrašnja potreba Crne Gore, nezavisno od našeg puta prema EU. U tom pravcu sva ulaganja treba posmatrati prije svega u kontekstu podizanja standarda kvaliteta života naših građana. Takođe, ne smijemo zaboraviti na podršku koja nam dolazi od strane EU kroz fondove koji su nam na raspolaganju do ulaska u Uniju, kao i oni nakon stupanja u članstvo.

6. Najavljeno je da će Vlada do kraja godine pripremiti dokument Program pristupanja Crne Gore EU. Možete li nam reći više o samom dokumentu?

Program pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (PPCG) za period 2014-2018. je višegodišnji strategijski dokument koji će omogućiti jasnije, brže i operativnije praćenje, koordinaciju i sagledavanje stanja aktivnosti svih učesnika u pregovaračkom procesu, s naše i sa strane Evropske komisije. 

Program će dati prikaz trenutnog stanja, kao i projekciju daljih aktivnosti u 33 pregovaračka poglavlja s jasno definisanim nosiocima odgovornosti, vremenskim rokovima i finansijskim sredstvima koja je potrebno izdvojiti. Radi se o dokumentu koji će biti finalizovan do kraja godine i koji će predstavljati naš orijentir prema članstvu u EU.

Ovaj dokument će biti veoma važan i za program rada Vlade Crne Gore kao i za program rada Skupštine Crne Gore. Takođe će biti značajan i kada je riječ o programiranju Ipe, kao i određivanju prioriteta za zapošljavanje i jačanje administrativnih kapaciteta u državnoj upravi.

7. Veoma je važno kvalitetno informisati građane o procesu pristupanja. Šta MVPEI radi povodom toga?

Informisanje i uključivanje građana u proces pristupanja je sastavni dio naše evropske agende koji sprovodimo kontinuirano i u saradnji s drugim institucijama, kao i organizacijama civilnog društva, medijima. Zadatak nije jednostavan, jer je sam proces pregovaranja kompleksan, pa se to svakako održava i na komunikaciju s građanima. Iako se radi o nečemu što je novina za crnogorsko društvo, pa i za nas koji radimo u državnoj administraciji, vjerujem da zajedničkim naporima u narednom periodu možemo unaprijediti komunikaciju o procesu pristupanja EU. 

Trudimo se da posredstvom štampanih i elektronskih medija, web stranice Ministarstva i društvenih mreža, kao i putem publikovanja i distribucije informativnog materijala i kroz organizaciju javnih događaja redovno informišemo domaću javnost o svim važnim aspektima evropske integracije, s akcentom na pregovarački proces.

Svjesni smo da komunikaciju treba intenzivirati i unaprijediti, ali i sigurni da naši građani danas o procesu znaju više nego prije dvije godine ili godinu dana.

Uzimajući u obzir činjenicu da su pristupni pregovori najsloženiji i najzahtjevniji dio evropskog puta koji zahtijeva integrisan komunikacioni pristup, saradnju s civilnim društvom, medijima, lokalnim smoupravama, otpočeli smo aktivnosti na pripremi nove Komunikacione strategije koja će nastojati da pruži adekvatan okvir za kvalitetno, sveobuhvatno i adekvatno informisanje građana o svim temama i pitanjima u vezi s procesom pristupanja. U tu svrhu, narednih dana u saradnji s Programom za razvoj kapaciteta UNDP-a otpočećemo sveobuhvatno istaživanje javnog mnjenja koje treba da nam pruži odgovore na mnoga pitanja i pomogne da definišemo adekvatne komunikacijske alatke i kanale.

8. Da li u našoj državi postoji konsenzus po pitanju evropskih integracija, da li je kompletno društvo dovoljno zrelo da se uhvati u koštac s promjenama koje nas očekuju na putu ka punopravnom članstvu. Da li smo, kao nacija, spremni da se mijenjamo? Imate li podršku cijelog društva u velikom poslu koji radite?

Možemo reći da postoji jasno unutrašnje opredjeljenje i definisan strateški kurs po pitanju procesa pristupanja EU. Ideja evropske integracije je objedinila sve unutrašnje potencijale kojima Crna Gora raspolaže. 

Svi segmenti društva su dali značajan doprinos u dosadašnjim naporima i pokazuju jasnu spremnost za aktivno učešće u nastavku reformskih procesa. Mislim da smo kao društvo manifestovali zrelost prilikom donošenja nekih važnih odluka i pokazali da uprkos razlikama u stavovima možemo raditi zajedno u pravcu kreiranja najboljih rješenja. 

Vjerujem i očekujem da će tako biti i ubuduće.