Manja slova Veća slova RSS
MFA.GOV.ME mail
Diplomarius
Evidencija iseljenika

MVP

MARRI
CEI

MVPEI

PDV i Carina

>

Intervju ambasadorke Zorice Marić-Đorđević Dnevnim novinama

Intervju ambasadorke Zorice Marić-Đorđević Dnevnim novinama
Datum objave: 15.04.2013 16:30 | Autor: MVPEI

Ispis Štampaj stranicu


Šanse jedne zemlje članice Savjeta za ljudska prava UN da ostavi pečat na rad Savjeta ne zavise od njene veličine, već sposobnosti da preuzme liderstvo na određenim gorućim temama, da gradi koalicije i sponzorstvo i unapređuje fokus i efikasnost djelovanja Savjeta na pitanjima koja zavređuju pažnju i tangiraju univerzalna ljudska prava, kaže Zorica Marić - Đorđević, izvanredni i opunomoćeni ambasador - Stalni predstavnik Crne Gore u STO. Ona je ujedno i Specijalni predstavnik - ambasador Crne Gore u Savjetu za ljudska prava Ujedinjenih nacija.

MVPEI 
DN:Kakvi su vaši utisci o aktivnostima u Svjetskoj Trgovinskoj organizaciji i Savjetu za ljudska prava, imajući u vidu da je upravo završena prva sesija Savjeta na kojoj je Crna Gora djelovala među 47 zemlje kao članica Savjeta UN i da ste istovremeno izabrani za prvog ambasadora Crne Gore u STO gdje je otpočeo proces izbora novog Generalnog direktora uporedo sa brojnim aktivnostima na uključivanju Crne Gore u komitete i radne grupe STO?

Dozvolite da sa Vama prvo podijelim utiske o početnim aktivnostima u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) s obzirom da se uskoro navršava godina dana od našeg prijema u STO. Crna Gora je po prvi put uključena u proces izbora novog Generalnog direktora STO. Proces je počeo sa do sada najvećim brojem kandidata - devet, i to iz Novog Zelanda, Gane, Kenije, Kostarike, Brazila, Južne Koreje, Indonezije, Jordana i Meksika- sve već dokazani eksperti i političari. Pravila nalažu tajnost procedure koja bi trabala da se okonča 31. maja.

Očekuje se da novi Generalni direktor ima i novu viziju unapređenja trgovinskih pregovora - globalno i regionalno, da unese nove elemente u organizaciju i rad Sekretarijata, na način koji će u ovim vremenima krize i ekonomske neizvjesnosti osnažiti relevanost ove institucije.

Ohrabruje me, takođe, da će naše aktivnosti u komitetima i radnim tijelima STO biti komplementarne sa tekućim naporima Vlade za priključenje u Evropsku Uniju. Kao potvrda tome je i vijest da nam je Sekretarijat STO upravo najavio odobrenje fondova za tehničku i ekspertsku pomoć u procesu pregovora za priključenje Crne Gore Sporazumu za vladine javne nabavke, što je obaveza koju smo preuzeli da u okviru STO završimo do kraja 2013. godine. Ova konkretna aktivnost je na liniji jačanja transparentnosti i budućih pregovora sa EU u okviru poglavlja 5 koje se odnosi na tržiste i konkurenciju.

Takođe, ovih dana sam u ime Vlade Crne Gore i uz podršku Stalne Misije EU pri STO, predala pristupnicu tehničkoj grupi 20 zemalja (među kojima SAD, Kanada, Japan, Hrvatska, Švajcarska, Norveška) za proširenje pregovora i reviziju Sporazuma za informacione tehnologije (ITA), što bi, prema našim procjenama, moglo dodatno unaprijediti naš rejting kod potencijalnih investitora.

S druge strane, članstvo u Savjetu za ljudska prava Organizacije Ujedinjenih Nacija koje smo dobili za period 2013. do 2015. godine vidimo kao značajno priznanje Crnoj Gori, i kao obavezu i šansu da još snažnije u ovom periodu unapređujemo sopstevni angažman na kompleksnim pitanjima iz korpusa ljudskih prava i na nacionalnom i na globalnom nivou.

DN: Koji su najčešći problemi sa kojima se susrijeću članice STO-a? Kako se svjetska ekonomska kriza odrazila na rad i kakve su Vaše procjene za predstojeći period?

Činjenica je da je kriza povećala interesovanje zemalja za članstvo u STO. U posljednjih 10 godina 14 zemlja je završilo proces pregovora i ušlo u STO. Ulazak Rusije 2012. godine osnažio je relevantnost ove institucije kao foruma za rješavanje najznačajnijih trgovinskih pitanja. Dakle, Svjetska trgovinska organizacija svojom veličinom i različitošću svih 159 zemalja članica ostaje veoma otvorena za saradnju i integracije.

Mišljenja stručne javnosti o budućnosti STO su različita, ali većina zemalja članica smatra da ni neuspjeh sadašnje Doha runde trgovinskih pregovora (koja traje već deset godina) ne može da ospori brojne benefite koje STO kao institucija bazirana na međunarodnim pravilama pruža svojim članicama. Naše djelovanje u STO biće zasnovano na interesu Crne Gore (kao i svih malih zemalja) da imaju snažnu STO koja će ubuduće još više afirmisati mehanizme koji se staraju o sprovođenju trgovinskih sporazuma, trgovini bez diskriminacije, smanjenju barijera, rješavanju trgovinskih sporova i efikasnom nadzoru primjene međunarodnih trgovinskih propisa.

DN: Koji su savjeti koje biste dali našim privrednicima?

STO je institucija u kojoj se konstantno vode pregovori o unapređenju trgovine, pa se od svih članica očekuje da aktivno učestvuju u unapređenju postojećih i donošenju novih pravila. Takođe, članstvo podrazumijeva da u kontinuitetu usaglašavate svoje trgovinske politike sa STO sporazumima, odlukama i deklaracijama. Stoga, između Vlade i naše poslovne zajednice mora postojati stalni kanal informisanja o uslovima trgovine, privređivanja, izvoza i uvoza, a koji sve više postaju decentralizovani i deteritorijalizovani. Radi se o promjeni paradigme - proizvodni sistem je evoluirao, nema više proizvodnje jednog proizvoda samo u jednoj zemlji. Privatne kompanije i privrednici sve više postaju učesnici u projektu trgovine, ne izvoze ili uvoze države, već kompanije. Pri tome, cilj trgovine i multilateralnog sistema je ostao - prosperitet i povećanje ekonomskog rasta.

DN: Iskustva CG nakon sjednice Savjeta za ljudska prava...

Mislim da smo pokazali kvalitetan start u proteklom periodu ove godine i na 22. sesiji Savjeta za ljudska prava. Imali smo prvo uspješno predstavljanje drugog Univerzalnog periodičnog pregleda stanja ljudskih prava u Crnoj Gori (ovaj mehanizam izvještavanja primjenjuje se na svaku zemlju svake četiri godine). Naš Nacionalni izvještaj je urađen u saradnji sa jednim brojem naših nevladinih organizacija, a finalni izvještaj Savjeta očekuje se 6. juna o.g. Zatim, tokom 22. sesije - od 22. februara do 22. marta prvoj u našem kapacitetu članice - pokazali smo veće uključivanje i saradnju sa Savjetom, imali smo brojne aktivnosti kroz izjave na plenarnim zasijedanjima, nastupe na pratećim forumima i konferencijama. Konačno, na ovoj sesiji smo predložili i prvu Rezoluciju sa Belgijom i Norveškom koja je usvojena koncenzusom, što potvrđuje da smo se opredijelili za temu koja tangira najveći broj članica i ima uporište u pojačanoj međunarodnoj pažnji na određenu temu. Naša rezolucija u stvari je iniciranje prvog panela u okviru Savjeta - rasprave o zaštiti prava djece čiji su roditelji osuđeni na smrtnu kaznu ili roditelja nad kojima je već izvršena smrtna kazna.


DN: Koje su to najznačajnije teme o kojima se raspravljalo na Savjetu za ljudska prava?

Na upravo završenoj 22. sesiji Savjet je donio 35 rezolucija koje se odnose na brojna tematska pitanja ljudskih prava, ali i ocjene, stavove i preporuke u odnosu na stanje ljudskih prava u pojedinim zemljama koje su pod posebnim fokusom Ujedinjenih Nacija - npr. Šri Lanki, Siriji, Maliju, Burmi, Sjevernoj Koreji, Iranu. Važna tema bili su i palestinsko-izraelski odnosi, naročito osjetljivi u situaciji kada Izrael bojkotuje rad Savjeta za ljudska prava. Tema slobode vjeroispovjesti je na ovoj sesiji imala zapaženo mjesto, posebno štiteći manjinske grupe i njihova prava na slobodu religijskih uvjerenja i sprečavanje nasilja i diskriminacije bazirane na vjerskoj pripadnosti. Po prvi put nakon 2008. godine je podnijeta rezolucija o sprečavanju genocida koju je predložila Jermenija i koju je Crna Gora stručno podržala. Evidentan je bio fokus na pravima žena, slobodi mišljenja, okupljanja i izražavanja, pravima LGBT, zaštiti prava osoba sa invaliditetom i zaštiti prava djece sa specijalnim potrebama.

Snaženje prava i uloge žene u društvu je bio sastavni dio i mojih izjava, jer sam uvjerena da je unapređenje prava žena na svim nivoima među najvažnijim doprinosima demokratizaciji jednog društva.


DN: Planovi CG do kaja članstva...Koji će biti doprinos i pečat koji će dati CG?

Šanse jedne zemlje članice Savjeta za ljudska prava UN da ostavi pečat na rad Savjeta ne zavise od njene veličine, već sposobnosti da preuzme liderstvo na određenim gorućim temama, da gradi koalicije i sponzorstvo i unapređuje fokus i efikasnost djelovanja Savjeta na pitanjima koja zavređuju pažnju i tangiraju univerzalna ljudska prava.

Najbolji primjer za to su Maldivi koji po opštoj ocjeni imaju veoma zapaženu ulogu u radu Savjeta i koje su model mnogim malim zemljama kako djelovati u ovakvim formama.

U organizacionom dijelu, istakla bih da je do sada važan domet u našim aktivnostima činjenica da smo unaprijedili saradnju sa domaćim nevladinim organizacijama, prije svega, tokom rada na Nacionalnom izvještaju o ljudskim pravima. Orjentacija Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija je da u najskorije vrijeme formira ekspertski tim i sa akademskom zajednicom koji će biti podrška nastupima i radu Crne Gore u Savjetu za ljudska prava UN. Što se tiče tema iz korpusa ljudskih prava, rekla bih da će prava djeteta ostati naš prioritet zajedno sa temama vezanim za prava žena, prava manjina i LGBT populaciju, kao i moratorijuma na smrtnu kaznu. Članstvo u Savjetu za ljudska prava je velika šansa i za naše civilno društvo i nevladine organizacije. Imala sam susrete sa jednim brojem ovih organizacija. Smatram da snažnije uključivanje u rad Savjeta domaćeg NVO sektora i eventulano dobijanje akreditiva nekih od njih za aktivnosti u tijelima u UN i za veće fondove UN, zavisi od njihove sposobnosti da se otvore prema globalnim temama, da se povežu sa međunarodnim partnerima i apliciraju preko Sekretarijata Savjeta za ljudska prava za posebne akreditacije. To bi bila i podrška Crnoj Gori, a, takođe, osnažila i njihov kredibilitet kao našeg partnera u radu na međunarodnim i domaćim temama.