Manja slova Veća slova RSS
MFA.GOV.ME mail
Diplomarius
Evidencija iseljenika

MVP

MARRI
CEI

MVPEI

PDV i Carina

>

Intervju ambasadora Ivana Lekovića za Pobjedu

Intervju ambasadora Ivana Lekovića za Pobjedu
Datum objave: 06.05.2013 14:55 | Autor: MVPEI

Ispis Štampaj stranicu


BRISEL – Ispunjavanje zahtjeva iz poglavlja 27. – Životna sredina, svrstava se među najveće izazove koji stoje pred Crnom Gorom u pregovorima sa Evropskom unijom za članstvo, a pored onih kojima se trenutno posvećuje najveća pažnja, poglavlja 23. i 24. – borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i vladavina prava, kazao je Pobjedi ambasador Crne Gore u Briselu Ivan Leković.
Šef misije pri EU u Briselu, s kojim smo razgovarali u tamošnjoj ambasadi, kazao nam je i da pored dvadesetsedmice ne treba zanemariti ni poglavlja koja se odnose na poljoprivredu, te na finansijska i ekonomska pitanja.

- Jedno od najzahtjevnijih poglavlja je životna sredina, a sve iz prostog razloga što se jedna trećina ukupnog akia odnosi na životnu sredinu. Za nas je to posebno bitno i zbog toga što raspolažemo jednim ograničenim prostorom koji treba da cijenimo i da ga štitimo. Pored životne sredine, zahtjevna su i poglavlja koja se odnose na poljoprivredu, jer je jedna od najstarijih zajedničkih politika EU upravo poljoprivreda, koja se trenutno, takođe, nalazi u procesu reformi. Da bi se naša zemlja u potpunosti prilagodila svim normama i akijim koji postoje u oblasti poljoprivrede, potrebno je da sprovedemo reforme. Do kraja godine treba da završimo akreditaciju posebnog sektora za plaćanja koji se odnosi na decentralizovani pristup korišćenja IPA fondova. Fond koji se odnosi na poljoprivredu ima i svoj naziv Ipard. Kada Ministarstvo poljoprivrde završi taj dio prilagođavanja, biće sposobno da direktno posluje i odobrava sredstva za naše fondove. Ono što je vezano za poljoprivredu, a takođe zahtjevno poglavlje je 12. poglavlje – fitosanitarni i veterinarski uslovi, gdje postoji veliki niz odredaba i preporuka kojima se treba prilagoditi – kazao nam je ambasador Leković.

Objašnjavajući zašto je bitno poglavlje koje se odnosi na finansije i privredu, ambasador je kazao da „EK pravi model za Crnu Goru gdje će naša zemlja nastaviti da koristi euro tokom cijelih pregovora, te i kada postane članica EU, ali će morati da ispuni sve kopenhagenške i mastriške kriterijume da bi zadovoljila i implementirala čitavi aki“. Govoreći o novom pristupu EK u pregovorima sa Crnom Gorom, koji zahtijeva da pregovore počnemo sa poglavljima 23. i 24, ambasador je ocijenio da je takav pristup „veoma pozitivan za našu zemlju, ali i za sve zemlje zapadnog Balkana, zato što se sa reformama počinje od samog početka pregovora“.

- Novi pristup je veoma pozitivan za CG, ali i za sve ostale države sa zapadnog Balkana, jer se sa reformama počinje od samog starta. Fokus je na 23. i 24. poglavlju, ali svako poglavlje, od ukupnih 35 je važno. U posljednjem poglavlju nema pregovora, jer se tu prebacuju sva ona pitanja koja nijesu riješena u ostalim poglavljima, već su provizorno zatvorena. Ne pregovara se ni u poglavlju 34. – institucije EU. Tu će se, jednostavno, od nas tražiti da pokažemo dobro znanje iz funkcionisanja institucija. Dakle ostaju nam 33 poglavlja, od kojih smo dva, 25. i 26. poglavlje – Istraživanje i nauka, i Obrazovanje i kultura već otvorili i privremeno zatvorili – objašnjava ambasador Leković.

Partnerski odnos CG i EU

Na pitanje Pobjede da nam objasni šta znači skrining procers i čime rezultira, rekao nam je da je skrining zapravo „jedna vježba gdje EK predstavlja aki kominiter, a mi naše pravne tekovine“.

- Nakon svakog skrininga EK piše izvještaj iz četiri dijela, prva dva su ono što je predstavljeno u eksplanatornim i bilateralnim skrininzima, u trećem se nalaze preporuke EK, tj, uslovi – mjerila, ako ih ima. U četvrtom dijelu ocjenu ili preporuku daje Savjet. I to je finalna procjena. To je taj sistem uvođenja Crne Gore u pregovore – kazao je ambasador.

Pregovori su, kako objašnjava, „više rezgovori, odnosno partnerski odnos koji treba da se razvija između naše zemlje i EU“.

- Kada otvorimo neko poglavlje, zapravo razgovaramo o tome kako ćemo riješiti probleme. Kada otvorimo poglavlja 23. i 24. čeka nas niz sastanaka, pratićemo ispunjavanje mjerila iz akcionih planova. Zato je bitno da su akcioni planovi temeljni, da funkcionišu kao živi organizam koji će se tokom godina razvijati. Jer ako akcioni plan pokazuje gdje je CG bila tada i šta je u međuvremenu radila, te koji je cilj do kog treba da dođemo, onda je to pravi pokazatelj koji ne treba više objašnjavati već samo pratiti – kazao je ambasador.

Rezolucija o napretku

Osvrnuvši se na rezoluciju o napretku Crne Gore koju je EP nedavno usvojio, ambasador nam je objasnio na koji način je rezolucija predstavljena i kasnije usvojena.

- Svjedoci smo da je EP nedavno u Strazburu usvojio rezoluciju o Crnoj Gori, u kojoj je istaknut napredak naše zemlje u posljednjih godinu dana. Veoma je važno komunicirati sa poslanicima, sa AFETOM – odosno Odborom za spoljnu politiku u Evropskom parlamentu gdje je ta rezolucija u nacrtu i donijeta. Kada je rezolucija draftovana, nacrt se izlaže u AFETU i tada članovi parlamenta raspravljaju o nacrtu rezolucije, predlažu amandmane, a nakon nekoliko čitanja amandmana usvajaju se kompromisni amandmani, jer ne prođe baš sve onako kako je predložio jedan poslanik. Na primjer, za ovu rezoluciji smo imali oko 90 amandmana od čega su usvojeni 6-7 kompromisnih amandmana. Rezolucije našem parlamentu služe, na kraju krajeva, da prateći izvještaj o napretku koji je redovan svakog oktobra, izvodi zaključke i trasira put evropskih integracija. Nakon tog odbora, rezolucija mora biti usvojena u plenumu. Rezolucija je nešto kao matematički proračun. Uzima osnovne stvari iz izvještaja i izvlači šta je pozitivno, a šta negativno. Uvijek je fokus više na onome šta treba promijeniti, šta se treba popraviti – kazao nam je ambasador Leković.

Od misije pri EU do stalnog predstavništva CG u Briselu
Govoreći o tome koje su obaveze naše misije u Briselu, ambasador ističe da se „trude da to ne bude samo servis pregovora, već da se misija razvija kao jedan organ koji će sjutra prerasti u stalno predstavništvo.

- Ova misija sjutra treba da bude ne misija Crne Gore pri EU, već stalno predstavništvo. Brisel je jedno atipično diplomatsko mjesto, daleko je od bilateralne diplomatije, ali se opet razlikuje i od ostalih multilateralnih diplomatija, koje imamo, na primjer u Njujorku. Biti članica EU jedan je od strateških prioriteta naše zemlje, ali isto tako i biti članica NATO – kazao je ambasador.

Pri NATO sjedištu imamo i našu misiju kojom predsjedava ambasador Vesko Garčević. On je, takođe, i bilateralni ambasador za zemlje Beneluksa.

- U svakodnevnoj smo komunikaciji, jer sve što se dešava ovdje u okviru pregovora, dobra je preporuka i za NATO integracije. Pogotovo kada tokom godine otvorimo poglavlja 23. i 24, jer upravo to su oblasti u kojima se vodi računa i u NATO integracijama. Otvaranje ta dva poglavlja bi značajno doprinijelo daljim evropskim integracijama – smatra ambasador.

Ko nas predstavlja u Briselu
U misiji u Briselu trenutno radi 10 diplomata na diplomatskoj listi, dva lokal stafa. U okviru njih 10, pored ambasadora, šefa misije i glavnog pregovarača, postoji osam diplomata od kojih je troje iz resornih ministarstava – diplomate eksperti koji su poslati u Brisel. Ministartsvo održivog razvoja i turizma je prvo poslalo diplomatu – Mariju Vukčević, nakon nje je došao Nikola Šaranović kao predstavnik ministarstva pravde. A posljednja je došla Ana Banović iz ministarstva finansija. Očekujemo dolazak osobe iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Ostale diplomate su iz MVPEI – kazao nam je ambasador, odgovarajući na pitanje ko su ljudi koji nas predstavljaju u Briselu i koja su njihova zaduženja.

Kada je Crna Gora počela pregovore, fokus je prešao na radnu grupu koja se zove koela, a bavi se proširenjem, dodaje ambasador Leković. Od osam diplomata, neko prati tri ili četiri zemlje, neko pet zemalja, neko samo dvije, zavisno od unutrašnjeg rasporeda, sastaju se na redovnoj bazi sa članovima koele, radne grupe savjeta. To je nivo diplomata koji o CG i njenom procesu proširenja vode računa na dnevnoj bazi. Kada je u pitanju napisati izvještaj, otvoriti neko poglavlje, davanje mišljenja, sve to radi koela – rekao je ambasador.